Meso ne jedu i po mjesec dana

BANJALUKA, Dok prosječan bh. građanin godišnje potroši oko 110 kilograma hljeba, u EU se po stanovniku u toku jedne godine pojede svega 35 kilograma tog pekarskog proizvoda.

 
Tvrde to u Pokretu potrošača RS i dodaju da građani BiH glad zadovoljavaju uglavnom jelima od tijesta, što je, kako kažu, karakteristika svih siromašnih zemalja.
Prema podacima koji su nam dostavljeni iz Instituta za zaštitu zdravlja RS, stanovnik BiH godišnje pojede u prosjeku svega 16 kilograma mesa, dok se u EU po stanovniku potroši više od pet puta, odnosno čak 91 kilogram mesa. Isti izvor navodi da od stanovnika EU konzumiramo dva puta manje mlijeka i mliječnih proizvoda.
“Ne okuse voće i meso”: Građani kažu da je nedostatak novca jedini razlog zbog kojeg je na trpezama sve manje proizvoda od mesa i drugih vrsta namirnica za koje treba izdvojiti više novca.
“Moji ukućani i ja se trudimo da se hranimo raznovrsnim namirnicama. Racionalno raspolažemo primanjima i možemo sebi priuštiti kvalitetnu ishranu. Međutim, oni koji nemaju novca moraju kupiti i jesti ono što je jeftinije. Kriza je u zemlji, tako da nije ni čudno što samo rijetki mogu svakodnevno sebi obezbijediti obrok s mesom”, kaže radnik Pante Đurić.

 
U udruženjima za zaštitu potrošača navode da su podaci koji pokazuju da se hranimo uglavnom jeftinijim prehrambenim proizvodima zabrinjavajući, i ističu da ti pokazatelji oslikavaju nizak standard bh. građana.
Oni ističu da građani BiH, poput stanovnika EU, znaju šta im je dobro za zdravlje i koju hranu treba da konzumiraju, ali da nemaju novca da je sebi priušte.
Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, kaže da se u BiH konzumira svega 60 kilograma voća po stanovniku za godinu dana, dok građani EU jedu oko 300 kilograma voća godišnje.
Među posljednjima u Evropi BiH je i po potrošnji ribe jer se u našoj zemlji po stanovniku konzumira svega pet do sedam kilograma tog prehrambenog proizvoda godišnje.
“Mesa, mleka, voća, pa čak i povrća potrošimo znatno manje u poređenju sa razvijenim zemljama, a hlebom, koji je najjeftiniji, zadovoljavamo naše nužne potrebe”, ističe Petrović i dodaje da ima građana koji, zbog malih primanja, za mjesec dana ne okuse ni voće, ni meso.
Prema njegovim riječima, oni građani koji imaju male plate, većinu svojih primanja troše na hranu koja je “najjeftinija, ali ljudi gledaju da je ima toliko da zadovolje sve potrebe”.
“Potrošači nemaju drugog izbora nego da racionalno troše sredstva koja imaju, jer moraju da namiruju nužne troškove”, zaključuje Petrović.

 
Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH, kaže da potrošačka korpa po standardu obuhvata 42 artikla.
Dodaje da se kod nas vodi druga, realna korpa, koja podrazumijeva svega 22 artikla.
Kvantitetom nadoknađujemo kvalitet: “U našoj potrošačkoj korpi su pretežno prerađevine od brašna, krompir, riža, zeljasti sezonski proizvodi… Dakle, potrošači kvantitetom nadomjeste kvalitet. To je veliki problem jer se, praktično, koristi nekvalitetna hrana i njom se nadomješćuje ono što bi trebalo da ima jedna porodica kako bi unijela dovoljno kalorija, proteina i tako dalje”, kaže Lakota.
Ističe da nije ni čudno što je u BiH zabilježen povećan broj oboljelih od bolesti koji su u vezi sa (ne)zdravom ishranom.
“Meso je misaona imenica za građane BiH, koje, ako ništa, sedmično treba da je na trpezi, ali neki nemaju ni to. Međutim, bilježimo povećanu potrošnju piletine, koja je nekvalitetna. Nije ni čudo što je tako jer 50 odsto građana živi u siromaštvu”, naglašava Lakota.

 
Istraživanja koja su rađena tokom nekoliko godina unazad pokazala su takođe zabrinjavajuće podatke. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, jedno domaćinstvo je 2007. godine mjesečno za hljeb i žitarice trošilo oko 59 KM, dok je za meso trošilo oko 116 maraka. Za ribu je domaćinstvo te godine trošilo svega 14,07 KM, a za voće i povrće oko 78 maraka.
Iz te statistike se vidi da je, na primjer, domaćinstvo za meso trošilo dva puta više novca nego za hljeb i žitarice. Međutim, pošto je meso od proizvoda od tijesta skuplje po kilogramu i do deset puta, nameće se zaključak i da ti podaci pokazuju da su stanovnici, kako bi rasteretili kućni budžet, svoje obroke bazirali na proizvode od tijesta i druge jeftinije prehrambene artikle. 

 
Da brojni građani nemaju novca da često jedu namirnice životinjskog porijekla smatra i Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH, koji objašnjava da je razlika u odnosu potrošnje mesa državljana BiH i zemalja EU u direktnom odnosu sa životnim standardom.

 
Građani se hljeba ne odriču: “Građani BiH najviše koriste meso peradi, zato što je ono najjeftinije. Upravo to meso koriste siromašniji slojevi stanovništva, a riječ je o relativno jeftinom izvoru proteina”, kaže Jeleč.
Naglašava da se građani s opadanjem standarda odriču skupljih prehrambenih proizvoda.

 
“Potrošnja mesa ima veliku elastičnost, odnosno ovisnost od dohotka potrošača, dok to sa hljebom nije slučaj. Hljeb se mora jesti, a i jeftiniji je proizvod, pa ga se građani ne odriču”, ističe Jeleč.
S druge strane Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara RS, takođe je saglasan da stanovnici RS, ali i cijele BiH, jedu više hljeba nego žitelji zapadnoevropskih zemalja. On se slaže da je to pokazatelj siromaštva u našoj zemlji, koje, kako kaže, traje već decenijama unazad.

 
Međutim, Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS, tvrdi da su statistički podaci koji govore o potrošnji prehrambenih namirnica uglavnom netačni.
On smatra da je kod nas veća potrošnja mesa, mlijeka, ali ipak i hljeba nego u zemljama EU.
“Niko ne bilježi koliko se othrani i zakolje stoke u 230.000 seoskih domaćinstava. Treba računati i ono što othranimo i pojedemo i doći ćemo do zaključka da pojedemo više mesa od evropskog prosjeka. Isto tako, statistika ne može ući ni u mlijeko proizvedeno na selu za sopstvene potrebe”, pojašnjava Usorac.

 
U Institutu za zaštitu zdravlja RS ističu da pravilna ishrana ima za cilj postizanje one energetske vrijednosti i strukture ishrane pojedinca ili populacije koja može da unaprijedi zdravlje i spriječi nastanak bolesti. “Karakteristika pravilne ishrane je individualnost. Prilikom planiranja pravilne ishrane moraju se uzeti u obzir godine, pol, fiziološko stanje i nivo dnevne fizičke aktivnosti”, kaže Vesna Rudić-Grujić, specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu.
Jesti raznovrsno i umjereno: Dodaje da su dva osnovna principa pravilne ishrane raznovrsnost i umjerenost.
Prema njenim riječima, jedna namirnica se može u isto vrijeme smatrati zdravom ili nezdravom, u zavisnosti od količine i načina pripreme i zdravstvenog stanja.
Prema informacijama koje su nam dostavili iz Instituta za zaštitu zdravlja RS, odrasli treba da piju do četiri decilitra obranog mlijeka dnevno, što stanovnici BiH, u prosjeku, ne čine.
“Neraznovrsna ishrana može doprinijeti nastanku velikog broja oboljenja, a najčešće se javlja nedostatak vitamina A, joda i željeza”, zaključuje Rudić-Grujićeva.
Građanima BiH, koji u Evropi po potrošnji ribe zauzimaju mjesto na dnu liste, savjetuje se da jedu ribu bar dva puta sedmično.
Ako građani nemaju novca da jedu hranu u količinama koje se preporučuju, stručnjaci poručuju da prehrambene namirnice koje konzumiraju unose u svježem obliku ili da ih bare, kuvaju, dinstaju, peku u foliji ili na roštilju. Savjetuje se da hranu ne prže na masti i ulju.
Stručnjaci takođe savjetuju da se unosi najmanje 400 grama svježeg voća i povrća u toku dana. Nezavisne novine