BERLIN, Lideri Njemačke i Francuske žele da se hitno usaglasi novi paket pomoći za zaduženu Grčku.
Njemački kancelar Angela Merkel i francuski predsjednik Nikolas Sarkozi govorili su nakon što je grčki premijer Jorgos Papandreu najavio izmjene u sastavu vlade, uključujući novog ministra finansija Evangelosa Venizelosa.
Merkelova i Sarkozi sastali su se u Berlinu nakon javnog spora dvije vlade da li privatni investitori moraju preuzeti veći teret u rješavanjau grčke dužničke krize.
Bilo je poziva u Njemačkoj da investitori treba da daju Grčkoj dodatno vrijeme da isplati dugove i da ih treba natjerati da učestvuju u prikupljanju pomoći za Atinu.
Merkelova i Sarkozi su se saglasili da i privatne banke treba da preuzmu dio tereta u spasavanju Grčke, ali da učešće privatnog sektora bude dobrovoljno, a ne obavezno.
Nije jasno pod kojim uslovima će privatni investitori dobrovoljno učestvovati u finanijskoj pomoći Grčkoj, navodi Bi-Bi-Si.
Naglasili su da “dobrovoljno” produženje prispjeća grčkih vladinih obveznica, koje drže privatni investitori, treba da bude dio rješenja kako bi se osigurala stabilnost tržišta.
“Postoje zabrinutosti da mi želimo da izazovemo takozvani ‘kreditni događaj’. Mi to ne želimo. Ovdje je riječ o dobrovoljnom učešću”, rekla je Merkelova.
Agencije za kreditno vrednovanje i Evropska centralna banka upozorile su da bi se svako nametanje rekonstrukcije grčkog duga smatralo “kreditnim događajem” što bi izazvalo paniku na finansijskim tržištima i intenziviralo probleme u Portugalu, Irskoj i Španiji.
“Kreditni događaj” je bilo kakva iznenadna negativna promjena finansijskog stanja pozajmljivača ili pad kreditnog rejtinga. “Kreditni događaj” dovodi u pitanje sposobnost pozajmljivača da otplati dug.
Merkelova se suočava sa kritikama kod kuće zbog velikog finansijskog ulaganja Njemačke u pomoći zaduženim evropskim zemljama.
Papandreu se nada da će nova vlada povratiti neophodnu stabilnost dok Grčka čeka narednu tranšu finansijske pomoći.
“Mi se suočavamo sa najvećom prijetnjom u posljednjih nekoliko decenija”, rekao je on na sastanku vlade.
Tri velike francuske banke “Kredit agrikol” /Credit Agricole/, “BNP pariba” /BNP Paribas/ i “Socijete ženeral” /Societe Generale/ izložene su u velikoj mjeri grčkoj privredi.
Agencija za kreditno vrednovanje Mudi (Moody) upozorila je da će umanjiti rejting ove tri banke zbog njihove izloženosti Atini.
Novi grčki ministar finansija Evangelos Venizelos, bivši ministar odbrane, rekao je da je on postavljen na patriotsku dužnost da povede pravi rat.
Ipak, analitičari su podijeljeni oko toga da li će izmjene u sastavu vlade povratiti povjerenje.
Komesar EU za monetarna pitanja Oli Ren saopštio je da će ministri finansija evro zone u nedjelju u Luksemburgu vjerovatno odobriti isplatu 12 milijardi evra – što je tranša lani odobrenog paketa pomoći od 110 milijardi evra.
To bi Grčkoj trebalo da omogući da preživi do jeseni. Do sada je isplata te rate bila blisko povezana sa odobravanjem novog paketa pomoći kako Grčka ne bi potonula narednih godina. Ren je istakao da je “duboko uvjeren da uz novi dvostepeni pristup” i uz dogovor sa MMF može da se izbjegne bilo kakav “nesrećni scenario” za Grčku.
On je ocijenio da su naredni dani od presudne važnosti za finansijsku stabilnost Grčke i Evrope, dodajući da će Atina najvjerovatnije dobiti pomoć ukoliko vlada Papandreua do kraja mjeseca usvoji nova smanjenja u budžetu i nove privatizacije.
Prvobitnim sporazumom o zajmu za spasavanje bilo je predviđen da će Grčka moći dio novca za 2012. godinu da pozajmljuje na tržištu, ali zbog visokih kamata to djeluje malo vjerovatno. Zbog toga se očekuje da će Grčkoj biti potrebna dodatna pomoć povrh sadašnjeg paketa zajmova za spasavanje.