SIJUDAD MEKSIKO, Rast industrijske proizvodnje u Meksiku, drugoj najvećoj privredi u Latinskoj Americi, u julu je premašio očekivanja, zahvaljujući prije svega proizvođačima automobila, obavijestila je agencija Rojters.
Analitičari, međutim, očekuju da sve sporija ekonomija velikog sjevernog susjeda Sjedinjenih Američkih Država u predstojećim mjesecima povuče nadole i rast meksičke privrede.
Julska industrijska proizvodnja je porasla 0,5 odsto u odnosu na juni, saopštila je počekom nedjelje nacionalna statistička agenciji, dok su analitičari očekivali manji rast, od 0,1 odsto. Julski industrijski proizvod je bio za 3,2 odsto veći nego istog mjeseca 2010, a analitičari su očekivali povećanje od 3,35 odsto. U drugom izvještaju, meksičke ukupne fiksne investicije uvećane su za 0,65 odsto u junu, u odnosu na maj, i za 11,6 odsto na godišnjem nivou.
Ovi indikatori opravdavaju prošlonedjeljno očekivanje guvernera Centralne banke Avgustina Karstensa da će meksička privreda vjerovatno porasti za četiri odsto ove i nešto „malo manje“ od toga 2012.
Finansijska kriza 2008 koja je počela u poslovnim neboderima njujorškog Menhetna najveće potrese je izazvala na pustinjskom jugu meksičkog Rio Grandea. Meksiko je osjetio najveću rescesiju od svih zemalja u obje Amerike, sa izuzetkom nekoliko malih ostrvskih zemalja u Karibima, pošto je njena privreda opala za 6,1 odsto 2009. između trećeg kvartala 2008. i druge četvrtine 2009, a izgubljeno je 700.000 radnih mjesta, od kojih 360.000 u industriji.
Meksiko šalje oko 80 odsto izvoza svom sjevernom susjedu, što čini 30 odsto domaćeg proizvoda te zemlje sa preko 112 miliona stanovnika. Nominalni BDP je u 2010. vrijedio 1,041 bilion dolara ili 9.489 po stanoniku, a izražen paritetom kupovne moći 1,63 biliona, odnosno 15.113 per capita. Prošle godine je meksička privreda rasla po stopi od 5,4 odsto i povratila dosta od prostora izgubljenog 2009, pri čemu je izvoz u SAD oborio rekord.
No, tržište rada treba da se vrati na stanje prije recesije pošto je zvanična stopa nezaposlenosti 5,4 odsto. Povrh toga nova radna mjesta nisu tako dobro plaćena, kao ona koja su izgubljena i prosječna plata je 2010 bila pet odsto niža nego 2008. Zbog toga i paralelnog rasta cijene hrane više Meksikanaca je, kako piše Ekonomist, skliznulo u siromaštvo. U 2010. je 46,2 odsto Meksikanaca bilo ispod zvanične linije siromaštva, rast u odnosu na 44,5 odsto u 2008.
Recesija je obrnula relativno povoljnu deceniju za meksičku ekonomiju u jednu od najtežih. U deset godina do 2010, prihod po glavi stanovnika je rastao za 0,6 odsto godišnje, jedna od najnižih stopa u svijetu, ali je meksička privreda puna potencijala.
Meksiko, koji upravo obilježava Dan nezavisnosti 16. septembar, kada je 1810. počeo ustanak protiv španskog kolonijalnog gospodara, peti je svjetski proizvođač sirove nafte, četvrti u proizvodnji srebra, ali i najomiljenije turističko odredište u svijetu.
Zahvaljujući Sjevernoameričkoj zoni slobodne trgovine i nizu bilateralnih sporazuma, Meksiko ima veću spoljnotrgovinsku razmjenu nego Argentina i Brazil zajedno i više po pojedincu nego Narodna Republika Kina, druga najveća privreda u svijetu. Prošle godine je Meksiko sklopio sa SAD poslove vrijedne 400 milijardi dolara, više nego bilo koja zemlja, osim Kanade i NR Kine. Stopa investicija premašuje petinu BDP, a Svjetska banka rangira Meksiko kao najbolje mjesto u Latinskoj Americi za poslovanje i kao 35. najbolje na svijetu, ispred Italije i Španije.
I sve to usred bespoštedne borbe države sa organizovanim kriminalom oličenim u narko kartelima zbog kojih je stopa smrtnosti u 2010. bila 17 ubijenih na 100.000 ljudi. Srbija i Meksiko imaju diplomatske odnose već 65 godina, ali je uzajamna ekonomska saradnja uglavnom bila svedena na konvencionalnu robnu razmjenu, nezadovoljavajuću po obimu i strukturi.
Kako ističu u Privrednoj komori Srbije, nivo ostvarene razmjene ne odgovara ni mogućnostima ni potrebama dviju zemalja, čak i kada se imaju u vidu teškoće kroz koje je prošla ovdašnja privreda tokom proteklog perioda, kao i prostorna udaljenost koja se negativno odražava na cijenu i konkurentnost proizvoda na tržištu.
U 2010. je Srbija izvezla u Meksiko proizvode vrijedne 1,17 miliona dolara, a uvezla za 15,74 miliona. Tokom sedam mjeseci ove godine, Srbija je u Meksiko izvezla robe vrijedne 2,54 miliona, a uvezla za 10,10 miliona. Jedan od razloga za ovakvo stanje po PKS je i nedostatak informacija u meksičkim poslovnim krugovima o uslovima i mogućnostima poslovanja u Srbiji, zbog čega je većina onih koji su ranije imali poslovne kontakte sa našom zemljom i dalje rezervisana u pogledu stabilnosti i bezbjednosti u regionu. Tanjug
Meksička privreda raste uprkos izazovima
