NOVI SAD, Direktor “Žitovojvodine” Sima Matić izjavio je da se članice tog udruženja industrijskih mlinova u Srbiji ne bave damping cenama i ocijenio da se tvrdnje makedonskih vlasti i mlinara o takvoj prodaji srpskog brašna u Makedoniji u funkciji njihovih dnevno-političkkih potreba.
Takve tvrdnje predstavljaju odbrambeni mehanizam za njihove dnevno-političke potrebe, rekao je Matić Tanjugu, i naglasio da izjave makedonskih zvaničnika o prodaji srpskog brašna po izuzetno niskim cijenama “nemaju veze ni sa strukom, ni sa znanjem, niti sa poslovnošću s njihove strane”.
Matić je napomenuo da Makedonci imaju upola manje prinose pšenice po hektaru od Srbije, kao i da je njihovo hljebno žito znatno skuplje nego u Srbiji, a uz to je i slabijeg kvaliteta.
Direktor “Žitovojvodine” je podsjetio da su vlasti u Srbiji prihvatile inicijativu tog udruženja da se odgovarajućim recipročnim mjerama odgovori na odluku Makedonije, kojom se otežava uvoz srpske pšenice u tu zemlju dok ne bude plasiran domaći rod, kako bi zaštitili svoju proizvodnju.
Takva odluka je kršenje propisa CEFTA sporazuma koji su potpisale obje države, rekao je Matić i napomenuo da su iza inicijative “Žitovojvodine” o suprotstavljanju takvoj mjeri makedonske vlade, stala ministarstva poljoprivrede i trgovine i srpski predstavnik u Komitetu CEFTA.
Makedonski ministar poljoprivrede Ljupčo Dimovski izjavio je u parlamentu u Skoplju da je najveći dio od 90.000 tona pšenice iz Robnih rezervi u Srbiji, koje su nestale prije nekoliko mjeseci, završio kao brašno koje se prodaje po damping ceni u Makedoniji, što je, prema njegovim riječima izazvalo debalans na tamošnjem tržištu. (Tanjug)