BEOGRAD, Sektor informaciono komunikacionih tehnologija u Srbiji ne bi trebalo mnogo da strada zbog ekonomske krize, smatra državna sekretarka za digitalnu agendu Jasna Matić.
Matić je izrazila nadu da će građani nastaviti da dio primanja ulažu u zadovoljavanje komunikacionih potreba, kao i da će firme obnavljati svoje informacione tehnologije i uvoditi nove sisteme.
”U našem sektoru, država ima veliki uticaj i u zavisnosti od toga da li ona uspjeva da realizuje projekte koje je isplanirala, tržište opada ili raste od dva do četiri procenta”, objasnila je Matić i dodala da je pitanje koliko će biti efikasan proces sastavljanja nove vlade i koliko će država uspjeti da investira u IKT.
Državna sekretarka za digitalnu agendu najavila je da će u ovoj godini maksimalna pažnja biti posvećena digitalizaciji televizije i uvođenju elektronske uprave u još veći broj državnih organa, kako bi se građanima olakšale administrativne procedure.
Proces digitalizacije ide relativno dobro, trenutno se obnavljaju predajnička mjesta koja su u zaista lošem stanju, a uskoro će početi montaža opreme, tako da će iduća godina biti ključna za prelazak sa analognog na digitalno emitovanje programa, kazala je Matić.
Drugi fokus će, prema njenim riječima, biti uvođenje elektronske uprave u državne organe, prije svega elektronskog zakazivanja koje je do sada izazvalo veliko interesovanje kod građana prilikom podnošenja zahtjeva za nove lične karte i pasoše.
”Očekujemo da se takvi servisi ponude građanima i u drugim institucijama, kako bi se konačno eliminisali redovi pred šalterima, kako građani ne bi morali dugo da odsustvuju sa posla jer će znati kada i koliko će trajati procedura koju obavljaju pred državom”, objasnila je Matić.
Sumirajući rezultate ovog sektora u 2011., Matić je kazala da je u odnosu na 2010. godinu, ova bila nešto bolja zahvaljujući prije svega mjerama koje je država sprovela.
Prije svega, misli se na ukidanje posebnog poreza na mobilnu telefoniju, što je u kombinaciji sa liberalizacijom tržišta, operatorima omogućilo da bolje posluju i građanima ponude više paketa usluga, među kojima je i takozvani ”triple play” koji obuhvata IPTV ili kablovsku televiziju, internet i telefoniju.
Matić je kao veliki uspjeh označila i realizaciju projekta ”digitalni kabineti” u okviru koga je obezbijeđeno 30.000 radnih jedinica u 3.000 osnovnih škola, što je doprinijelo porastu IT tržišta od pet odsto.
Ona je podsjetila da je jedan od prioriteta u proteklih nekoliko godina bilo povećanje obima širokopojasnog pristupa internetu.
Prema njenim riječima, politika tadašnjeg Ministarstva za telekomunikacije i informaciono društvo, strateški dokumenti i zakoni bili su usmjereni na omogućavanje investiranja u broadbend i povećanje procenta građana koji imaju pristup širokopojasnom internetu.
”Rezultate ovakve politike smo vidjeli početkom decembra u Briselu kada je predstavljen izvještaj Evropske komisije u kome se Srbija nalazi na vrhu ljestvce po pitanju rasta širokopojasnog interneta od oko 47 odsto, što znači da smo zaista daleko odmakli u odnosu ne samo na zemlje regiona, nego i u opšte”, naglasila je Matić. Da bi se uhvatio korak sa razvijenim zemljama Evrope, potrebno je taj visoki rast nastaviti, a već za godinu – dvije građani će osjetiti sve dobre posljedice ovako formulisanih strategija i zakona, zaključila je Matić. Tanjug