BANJALUKA, Podaci Zavoda za zapošljavanje RS ukazuju na to da pri odabiru zanimanja i te kako treba voditi računa o situaciji na tržištu rada, budući da neki kadrovi do radnog mjesta dođu čim se malo odmore od učenja, dok drugi posao čekaju godinama.
Iz biroa kažu da, primjera radi, profesori matematike i fizike najmanje čekaju na zaposlenje, dok neka zanimanja na evidenciji čekaju i godinama, što se, između ostalih, odnosi na novinare i bibliotekare.
Prema riječima Vedrane Milinković, višeg stručnog saradnika za informisanje i odnose sa javnošću u Zavodu, u okviru sedmog stepena stručne spreme, na osnovu trenutnih pokazatelja, prosječna dužina čekanja na evidenciji nezaposlenih za profesore matematike i fizike je tek oko tri mjeseca.
Kada je riječ o ovom stepenu stručne spreme, ne čekaju dugo do zaposlenja ni ljekari, inženjeri građevine i diplomirani veterinari – u prosjeku šest mjeseci.
“Na posao najduže čekaju profesori filozofije i sociologije, te geografije, kao i diplomirani novinari, bibliotekari i inženjeri menadžmenta, sa prosječnom dužinom čekanja na evidenciji nezaposlenih oko dvije godine”, ističe Milinkovićeva.
Što se tiče četvrtog stepena stručne spreme, najbrže do posla dolaze farmaceuti, sa prosječnom dužinom čekanja od osam mjeseci.
“Najduže na posao, kada je riječ o četvrtom stepenu stručne spreme, čekaju metalurzi i mineralozi, zatim hemijski tehničari, finansijski radnici i ekonomski tehničari”, navela je Milinkovićeva.
Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, naglašava da na evidenciji biroa nema nijednog “pravog profesora matematike”.
“I neće ih biti ni ubuduće. Ali, društvo bi trebalo da se pobrine da oni imaju besplatno školovanje, udžbenike, te da im se pomogne putem stipendija i slično”, ističe Gnjatić i dodaje da je to način da se najbolji učenici srednjih škola dovedu na fakultete da studiraju ovaj teški studijski program.
Osvrćući se na one kadrove iz prosvjete koji jako teško dolaze do posla, on kaže da je resorno ministarstvo, prilikom kreiranja upisne politike, a u saradnji sa Sindikatom, smanjilo pojedine upisne kvote za 20 odsto.
“To je više poruka roditeljima i učenicima da su to zanimanja kojih na birou ima zaista mnogo i neće nam u dogledno vrijeme trebati takvih kadrova”, naglašava Gnjatić.
O situaciji na tržištu rada računa nije vodila Jelena S., profesor filozofije, koja kaže da joj se to sada obija o glavu.
“Posao tražim već nekoliko godina. Došla sam u situaciju da nakon završenog fakulteta više ne mogu da biram, i to svojom greškom, jer nisam vodila računa o tome koji su kadrovi potrebni poslodavcima. S ove tačke gledišta danas bih radila bilo kakav častan posao”, tvrdi ona.
Na bilo kakav posao pristali bi brojni nezaposleni u RS, kojih je posljednjeg dana aprila, prema zvaničnim podacima, bilo 146.172. Nezavisne novine