NOVI SAD, Kada se podvuče crta dođe se toga da je u Srbiji tokom 2010. godine smanjen broj zaposlenih za 173.383 ali i da je broj nezaposlenih manji za 852 lica.
Kako je to moguće teško je objašnjivo jer proizilazi da je Srbija jedina država u kojoj je i broj zaposlenih i nezaposlenih manji.
Međutim, statističkim i drugim igrama tu nije kraj. Takvim podacima barata se za domaću javnost i oni se uzimaju kao argument kada se želi pokazati da se ovdje i ne živi tako loše kako se građanima čini.
Zato srpski političari rado posežu za statistikom jer im ona ide na ruku za domaću upotrebu jer je provjera i dokazivanja da sve baš i nije tako gotovo nemoguće. No, kada naša vlast odgovara na upitnik Evropske komisije, a sve to ne bi li jednog dana i mi ušli u evropsku komisuju, onda je priča drugačija.
U odgovoru koji je odnijet u Brisel piše da je višegodišnja tedencija opadanja broja zaposlenih u ukupnoj privredi prisutna u sva tri sektora industrije.
Veliki pad zaposlenih u industriji rezultat je procesa svojinske transformacije, restruktuisanja preduzeća, odnosno oslobađanja privatizovanih firmi od ranijeg viška zaposlenih i krize u 2009. godine. Brži pad broja zaposlenih u industriji, tvrdi se u odgovoru srpske vlasti, od ukupnog doveo je do smanjenja učešća u ukupnoj zaposlenosti.
Priznaje naša vlast da je u periodu od 2007. do prošle ukupna zaposlenost i to prema Anketi o radnoj snazi, smanjena za 9,2 odsto ili za 243.630 radnika. Takođe, naglašava se u odgovoru, relativno brz privredni rast prije ekonomske krize nije u Srbiji bio praćen rastom zaposlenosti zbog tranzicije i resrukturiranja, teškog nasleđenog stanja ali i institucionalnih i strukturnih ograničenja.
Drugim riječima i prije krize investicije koje su uticale na veći privredni rast nisu dovele do većeg zapošljavanja pa je sasvim logično da u vremenu krize bude još gore i da se ona na suroviji način odrazi na pad zapošljavanja.
Dakle, zvanično smo priznali da je ukupna zaposlenost za vrijeme krize smanjena za 243.630 radnika , a upravu tu brojku ni jedan predstavnik vlasti nije javno iznio u Srbiji. Ono što je zvanično prethodnih dana objelodanjeno jeste da je za tri godine ekonomske krize, od kraja 2008. do kraja 2010. Srbija dobila novih 302.845 penzionera što je za oko 60.000 više nego što je smanjen broj zaposlenih.
S pravom bi se moglo postaviti pitanje kako to da je više penzionisanih nego onih koji su ostali bez radnog mjesta? Iz Fonda PIO „teše” da to što smo u vrijeme ekonomske krize dobili novih 302.845 penzionera ne znači da je za toliko uvećan broj penzionisanih nikako ne znači da se za toliko više penzija isplaćuje jer, kako kažu, taj broj umanjuju oni penzioneri koji su umrli.
A takvih je 207.599 tako da je za isplatu nakon ekonomske krize ostalo “samo” 95.246 penzionera više. Odgovor na to , ali iskreno, morali bi da daju nadležni koji „barataju” statistikom .
Statistika naša dika…
Broj onih koji su zbog ekonomske krize, od kraja 2008.godine do danas, izgubili radno mjesto i dalje je nepoznanica. Naime, zvanično se priznaje, da je broj zaposlenih smanjen za 173.383 radna mjesta, dok MMF navodi da je riječ čak o 400.000 onih koji su izgubili posao. Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuje da je na kraju 2008. godine bilo 1.990.342 zaposlena i 793.665 nezaposlenih. Na kraju 2009. godine broj zaposlenih je 1.857.716 a nezaposlenih 812.350, dok je krajem prošle godine radno mjesto imalo 1.816.959 radnika bez posla je bilo 729.520.
Penzionisano 257.777 radnika
Čak i kada se saberu svi bivši zaposleni koji su od 2008. godine do 2010. došli do penzije dođe se do podatka da je penzionisano 257.771radnika.
Naime, u 2008. godine rješenje o penzionisanju dobilo je 80.690, a 2009. još 85.778 . Prošle godine 91.253 radnika. Dio radnika koji su otišli u penziju nalazio se godinu ili dvije na tržištu rada tako da je moguće da su oni bez posla ostali i prije početka krize, ali sasvim je izvjesno da je veći dio ipak ostao bez posla u jeku ekonomske bijede.
Pored toga treba dodati i to da i sada barem 50.000 bivših radnika čeka na birou da tokom ove ili naredne godine ispuni uslove za penzionisanje što znači da su i oni, a sada se nigdje ne pominju, ostali bez radnog mjesta zbog ekonomske krize. Dnevnik
