KOPENHAGEN, Svjetski lideri počeli su da pristižu u Kopenhagen na kraj konferencije UN o klimatskim promjenama, premda domaćini priznaju da ističe vrijeme za postizanje sveobuhvatnog sporazuma o klimi budući da su pregovori između bogatih i siromašnih zemalja u ćorsokaku.
Jedan zvaničnik je rekao da danski domaćini nisu izgubili nadu da će biti postignut sporazum, ali da je malo vjerovatno da će ambiciozan plan konferenciji biti ispunjen.
“Kako sada djeluje, nećemo dobiti sporazum kojem smo se nadali”, rekao je zvaničnik koji je tražio da ostane anoniman.
Prošle sedmice počela je dvonedjeljna Konferencija UN o klimatskim promjenama, najveća i najznačajnija do sada, u nadi da će biti postignut sporazum o smanjenju emisije štetnih gasova koji izaziva globalno zagrijavanje, kao i o obezbjeđivanju fondova za finansiranje tih mjera u siromašnim zemljama.
Cilj je bio da se usaglase svi glavni elementi sporazuma tako da bude potpisan sljedeće godine.
Pregovore su za sada obilježila duboka naslaganja SAD i Kine, dva najveća zagađivača, i jaz između bogatih i siromašnih država povodom toga šta treba uraditi.
Ostala su neriješena pitanja ograničenja emisije štetnih gasova za industrijske zemlje, finansiranje borbe siromašnih zemalja protiv globalnog zagrijavanja što bi moglo da zahtjeva milijarde dolara, kao i provjera delovanja novih ekonomskih sila poput Kine i Indije da bi se osiguralo da drže obećanja o smanjenju emisije štetnih gasova.
Evropski zvaničnici su se založili za napredak u posljednjim danima konferencije koja bi trebalo sutra da završi.
“Mi smo u krizi pregovora. Moramo prevazići blokadu diskusije i pregovora”, rekao je njemački ministar za životnu sredinu Norbert Retgen, dodajući da je preostalo još 36 do 48 sati. “Potrebna nam je politička volja da prevaziđemo to”, dodao je.
Britanski premijer Gordon Braun rekao je da veruje da će na konferenciji biti postignut sporazum.
“Mi možemo, radeći zajedno narednih 48 sati, da postignemo sporazum”, rekao je Braun.
Među liderima koji su danas došli su iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, nemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Nikola Sarkozi i drugi.