BANJALUKA – Berba maline u RS i BiH u punom je jeku, a domaći proizvođači ponovo su na ivici ambisa jer ne znaju koliko će novca dobiti za svoje plodove, budući da ih hladnjačari drže u neizvjesnosti i kalkulišu u vezi sa otkupnom cijenom.
Ekspanzija uzgoja ovog crvenog voća, koja je BiH zahvatila prije nekoliko godina, polako se gasi, a očajni malinari poručuju da su i ove godine satjerani uza zid jer rod uredno predaju otkupljivačima, a cijene nema ni na vidiku. Ogorčeni zbog situacije na tržištu i nerentabilnosti, pojedini proizvođači pribjegavaju radikalnim potezima i odustaju od berbe, ostavljajući maline da propadaju.
Predsjednik Udruženja malinara “Vilamet” iz Bratunca, Srebrenice i Milića Ljubiša Alempić ističe da će u regiji Birač ove sezone biti ubrano oko 3.000 tona maline, navodeći da proizvođači nikada nisu bili u goroj situaciji jer su prinuđeni da plodove svakodnevno nakon berbe predaju hladnjačarima, bez mogućnosti da utiču na cijenu.
– Malina je dobro rodila i kvalitet je odličan, ali problem je što hladnjačari preuzimaju voće, a niko ne spominje cijenu. Sve ide ka tome da ćemo na kraju biti dovedeni pred svršen čin i da će nam platiti onoliko koliko budu željeli – rekao je Alempić. Ističe da je stav svih malinara da cijena ne smije biti ni fening niža od prošlogodišnje, kada je kilogram ovog slatkog voća koštao između 1,8 i dvije marke.
– Neki hladnjačari su pominjali 1,5 KM po kilogramu i ako zaista budu toliko plaćali, to će dovesti do gašenja proizvodnje. Pozivam otkupljivače da što prije saopšte otkupnu cijenu kako bismo mogli izračunati isplati li nam se brati rod ili ostaviti da trune – rekao je Alempić i dodao da su u najvećim problemima malinari koji imaju zasade na većim površinama, zbog čega su primorani da angažuju berače, čiji rad plaćaju između 60 i 80 feninga po kilogramu.
Pritisnuti mukom zbog obezvrijeđenog rada, pojedini malinari okupljeni u Udruženju poljoprivrednika “Malinar” iz Kotor Varoša odlučili su da odustanu od berbe, a nekolicina njih već je pokosila svoje zasade.
– Četiri člana udruženja su uništila malinjake, a mnogi odustaju od berbe i sugrađanima dozvoljavaju da sebi naberu voća koliko žele. Zbog niske cijene, baš kao i lani, i ove godine ćemo podijeliti dosta malina – rekao je predsjednik ovog kotorvaroškog udruženja Aleksandar Stanić, ističući da malinari sa područja banjalučke regije muku muče i sa otkupom jer nijedna domaća hladnjača ne želi njihove maline, zbog čega robu predaju hladnjačarima iz FBiH.
Predsjednik udruženja “Travnička malina” Edin Memeledžija trenutnu situaciju ocjenjuje kao igranje živcima i strpljenjem malinara.
– Ako cijena bude nezadovoljavajuća, do jeseni će se uništiti izmeću 30 i 40 odsto malinjaka, a prognoze su da će vremenom sve utihnuti. Malina je 95 odsto bila izvozni proizvod i donosila je BiH godišnje 100 miliona KM i opet, uprkos tolikim prihodima, dozvoljava se da proizvodnja stane – rekao je Memeledžija.
Vlasnik hladnjače iz Bratunca Branislav Mićić do sada je otkupio oko 100 tona maline, istakavši da cijena neće biti poznata dok se ne završi berba.
Cijena svake godine ostaje nepoznata do kraja sezone, odnosno dok se ne vidi koliko maline ima na svjetskom tržištu i kolika je ponuda i potražnja. Mi čekamo da Srbija odredi cijenu, a budući da oni to još nisu uradili, ne možemo ni predvidjeti kolika će cijena biti – rekao je Mićić.
Zahtjevna proizvodnja
Edin Memeledžija kaže da je proizvodnja malina veoma zahtjevna, te da osim rada i truda zahtijeva velika ulaganja.
– To je osjetljiva voćka koja traži održavanje tokom cijele godine. Mnogo novca odlazi na navodnjavanje, tretiranje i angažovanje berača, koji rade za dnevnicu od 30 do 40 KM, plus hrana i piće. Cijena od 1,5 KM po kilogramu maline, uz sve pomenute troškove, snažno bi nas otresla o dno – rekao je Memeledžija. Glas Srpske