BANJALUKA, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava RS izazvao je brojne polemike među stručnom javnosti koja u ovakvom zakonskom rješenju ne vidi adekvatan način zaštite malih akcionara kada požele da izađu iz kapitalne strukture preduzeća .
Predsjednik Udruženja akcionara investicionih fondova RS Siniša Božić, komentarišući za CAPITAL nove izmjene i dopune postojećeg zakona, osvrnuo se na nekoliko važnih pitanja, posebno naglašavajući da ovakvo zakonsko rješenje jedino ide u korist vlasnicima većih paketa akcija.
“Izmjene zakona su donesene bez javne rasprave tako da se može zaključiti da je ovaj zakon napisan kako bi određeni krupni vlasnici na lakši način došli do kontrolnih paketa akcija u određenim privrednim društvima, što je bio slučaj i sa izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima 2010. godine”, poručuje Božić.
On, između ostalog, naglašava da se najvažnija izmjena ovog zakona ogleda u podizanju praga koji inicira obavezu objave ponude za preuzimanje sa 25 na 30 odsto.
“To će u praksi značiti lakši dolazak do većinskog, kontrolnog paketa akcija, odnosno smanjiti mogućnost manjinskih akcionara za fer izlaskom iz kapitalne strukture datog privrednog društva. Ova izmjena se pravda privlačenjem investicija i potrebom za restrukturiranjem privrednih društava u RS, međutim zaboravlja se na činjenicu da postoji ogroman broj manjinskih akcionara koji su zbog niza propusta u primjeni Zakona o preuzimanju ili oštećeni potezima većinskih vlasnika, ili im nikad nije ni ponuđena opcija za izlazak putem tihog preuzimanja privrednih društava koje je na snazi već desetak godina”, poručuje Božić.
Manjkavosti novog zakona Božić vidi i u usklađivanju povećanja praga preuzimanja sa odredbama Zakona o privrednim društvima gdje je promijenjena kvalifikovana većina sa tri četvrtine na dvije trećine.
“Međutim, ne navodi se da je sada de fakto kvalifikovana većina 2/3 od prisutnih akcionara a ne ukupnog broja istih, pa ne stoji pozivanje na ovaj argument vezano za promjenu praga preuzimanja”, dodaje Božić.
KHOV podržava zakon
S druge strane, u Komisiji za hartije od vrijednosti RS koja je sarađivala sa Ministarstvom finansija RS na izradi predloženih rješenja, smatraju da bi usvajanjem navedenog nacrta zakona bila značajno poboljšana regulacija postupka preuzimanja akcija ali i poboljšano funkcionisanje tržišta kapitala.
“Na ovaj način će se stimulisati dodatni promet jer je prag nakon kojeg nastaje obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje viši i naglašena je veća odgvornost ponuđača u smislu ciljeva i preuzimanja o kojima mora da informiše javnost. Između ostalog, ovaj nacrt zakona amortizuje uticaj nelikvidnog tržišta na formiranje neopravdano niskih cijena u postupku preuzimanja, nudi adekvatne mehanizme za zaštitu manjinskih akcionara od zloupotreba”, rekli su za CAPITAL u Komisiji.
U Komisiji su sigurni da bi se usvajanjem predloženih izmjena Zakona o preuzimanju akcionarskih društava osjetio efekat na čitavo tržište kapitala u RS, a investitorima bilo obezbijeđeno više razloga za ulaganje u domaće tržište.
Izmjene Zakona o HOV
Komisija za hartije od vrijednosti sa nadležnim ministarstvom sarađivala je i na izmjenama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti. Međutim, ove dopune nisu izazvale veće polemike.
Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti predviđeno je da se hartije od vrijednosti emitovane putem javne ponude uvrštavaju na berzansko tržište ili neko drugo uređeno tržište u roku od godinu dana od njihovog upisa u registar. Između ostalog, ovim nacrtom, propisano da emitent na Banjalučkoj berzi neće biti obavezan da objavi prospekt za emisiju hartija od vrijednosti koja se vrši po osnovu konverzije potraživanja u akcije. Suštinska izmjena ovog zakona, smatraju u Komisji za hartije od vrijednosti, odnosi se na brisanje ograničenja za korišćenje konverzije potraživanja u vlasnički ulog u otvorenim akcionarskim društvima.
U Udruženju akcionara investicionih fondova RS kažu kako nemaju značajnijih primjedbi na ovaj zakon, “jer on suštinski ništa neće značajno promjeniti, osim tehničkih i formalnih detalja”.
J. Despotović