BANJALUKA, TUZLA – Privatni sektor u Bosni i Hercegovini još uvijek se nije oporavio od pandemije koronavirusa, a najveće posljedice i ekonomske poteškoće osjetila su mala i srednja preduzeća, istaknuto je u novom istraživanju Svjetske banke u BiH.
U analizi se navodi da zemlje sa srednjim i niskim prihodima uključujući BiH i dalje se suočavaju sa brojnim problemima, a sve to doprinosi da im poslovna aktivnost i dalje ostaje ispod nivoa koji je zabilježen prije pandemije.
Čavalić: „Pametni grantovi“ izlaz iz krize
Ekonomista Admir Čavalić u izjavi za CAPITAL ističe da su mikro, mala i srednja preduzeća uvijek najviše pogođena krizom bez obzira na pandemiju.
„To je bilo očekivano u smislu dugoročnih efekata na njihovo poslovanje. Mi smo 2020. godine imali sve te blokade, nagli pad izvoza, potrošnje, svih tih ekonomskih parametara. Sada u 2021. godini dolazi na naplatu sve navedeno za brojne kompanije i one na taj način dolaze u probleme. Raste broj zatvorenih i blokiranih računa, imamo problem likvidnosti, opšti problem u privredi, u smislu da neke kompanije nisu u mogućnosti da ispunjavaju svoje obaveze“, kaže Čavalić.
Prema njegovim riječima, uspjele su one kompanije koje su se na vrijeme prilagodile novoj realnosti, a imaju poteškoće one koje su nastavile da posluju po starim modelima, ili one firme koje se nalaze u nekoj specifičnoj industriji koja je bila izuzetno pogođena pandemijom, kao što je ugostiteljstvo.
„Bitno je da država treba da potencira kroz sistem podsticaja nove modele poslovanja, digitalne transformacije, povećanje industrijske zaštite i slično, odnosno da olakša kompanijama adaptaciju na nove uslove poslovanja. To konkretno znači da se umjesto „besmislenih grantova“ daju „pametni grantovi“ koji će zaista podstaknuti kompaniju da promjeni svoj model poslovanja, ponašanja i slično“, naglasio je Čavalić.
Aćić: Ključ su poreska rasterećenja
Direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić navodi da su ključ za izlazak recesije poreska rasterećenja koja poslodavci očekuju, kao i ulaganje u tehnološki razvoj kompanija sa ciljem rasta produktivnosti i plata.
„Pandemija je ubrzala procese. U zavisnosti razvoja situacije sa pandemijom biće kreirani programi podrške, međutim moramo reći da se kompanije trebaju okrenuti sopstvenim resursima i unapređenju nivoa poslovanja. Mnoge kompanije su iskoristile ovu situaciju kao šansu i unaprijedile svoje poslovanje“, rekao je Aćić.
Kako naglašava, neophodno je da se ubrza reforma obrazovnog sistema i da se vlast opredijeli da suzbije neformalnu ekonomiju što će poslodavcima omogućiti bolju poziciju u odnosu na nelojalnu konkurenciju.
CAPITAL: Bojana Ninković
