BERLIN, U Dizeldorfu će narednih dana ljubitelji maritimnog sporta na jednom mjestu moći naći sve što ih zanima, od štapa za pecanje do luksuznih jahti. Domaćini sajma Nijemci zadovoljni su. Ali euforiji nema mjesta. Njemački proizvođači čamaca, brodova, jahti i svih drugih plovila u protekloj su godini dobro poslovali.
Promet u maritimnoj branši je porastao za 2,6 odsto u odnosu na 2010. i iznosio je 1,77 milijardi evra. U Njemačkoj je proizvedeno više jahti, no očekivanja ipak nisu u potpunosti ispunjena.
“To je ipak malo manje nego što smo se nadali”, izjavio je uoči otvaranja sajma “boot” Jürgen Tracht, šef Njemačkog udruženja vodene privrede.
Poslovne brojke za 2011. i dalje su niže od rekordnih brojki iz vremena uoči velike privredne krize prije četiri godine. U 2007. i 2008. branša je doživjela osjetni pad prometa. Razvoj u 2011. daje naslutiti da se ide u pravom smjeru. U prošloj je godini (u odnosu na 2010.) proizvedeno oko 20 odsto više motornih jahti, odnosno jedrilica. Tracht taj pokazatelj odmah i relativira.
“Trenutni obim proizvodnje u cijelom sektoru iznosi samo 65 odsto proizvodnje ostvarene prije krize.”
Na nautičkom sajmu “boot” prvog vikenda primjetan je optimizam da će u 2012. poslovi teći dobro i da će se pozitivni trend nastaviti. Dužnička kriza u evrozoni ne bi trebala imati prevelik uticaj na poslovanje branše u kojoj je samo u Njemačkoj u uglavnom manjim preduzećima (brodogradilištima i trgovini) zaposleno oko 20.000 ljudi. Nijemci su strastveni ljubitelji mora i vode uopšte. Oko šest miliona za sebe tvrdi da su “vodeni sportaši” – odnosno da rado provode slobodno vrijeme na morima, jezerima i rijekama.
Njemački proizvođači plovila, posebno jedrilica, zavisni su u prvom redu o izvozu. Oko 90 odsto proizvedenih plovila proda se na nekom inostranom tržištu, naglašava Tracht. A tamo se, za razliku od Njemačke, itekako osjećaju posljedice dužničke krize.
“Potražnja za brodovima i jahtama raste na sjeveru Evrope. Na jugu je stanje dosta diferencirano”, potvrđeno je iz Njemačkog udruženja vodene privrede.
Daljnji razvoj krize u zemljama poput Italije, Portugala ili Španije mogao bi imati i velike posljedice za njemačke proizvođače.
Osim turbulencija na tržištu evrozone, brodogradilištima i trgovcima brige zadaje i prezasićenost tržišta rabljenim brodovima. Vikend-izdanja većih njemačkih listova prepuna su oglasa o prodaji polovnih jahti koje se nalaze u španskim ili italijanskim lukama. Još je jedan problem stagnacija u potražnji za najskupljim, tzv. “luksuznim” jahtama. I dalje se najbolje prodaju manja i srednje velika (nova) plovila.
U Njemačkoj, po procjenama Udruženja vodene privrede, na jezerima, rijekama, Baltičkom i Sjevernom moru u ovom trenutku se nalazi oko 305.000 motornih jahti i 195.000 jedrilica.
Na sajmu “boot” izlažu i hrvatske firme. Osim brodogradilišta koja predstavljaju svoja najnovija plovila, važan dio sajma je i ponuda charter-jahti za nadolazeću turističku sezonu. Hrvatska je, po aktualnim podacima ponuđača tih usluga, i dalje omiljena među ljubiteljima moreplovstva.
A tokom sajma će se saznati i kako se popularnost Jadranskog mora očituje u – konkretnim rezervacijama. Deutsche Welle