IRKUTSK, Posle višednevnih istraživanja, batiskafi “Mir1” i “Mir2”, zaronjeni na dno Bajkalskog jezera, locirali su izvorište iz kojeg nafta dospjeva u vode Bajkala, objavila su ruska glasila.
Naučnici su do sada utvrdili da Bajkal ne krije velike rezerve nafte, ali bi detaljno istraživanje izvorišta, živih organizama i vode moglo da odgonetne tajnu najvećeg slatkovodnog jezera u svjetu i mehanizam nastanka glavne eneretske sirovine, koji još uvijek nije dešifrovan.
Direktor Limnološkog instituta Sibirske podružnice Ruske akademije nauka, akademik Mihail Gračev, tvrdi da se izvorište nafte nalazi južno od izlaza iz Barguzinskog zaliva, na dubini od približno 850 metara.
Članovi ekspedicije su sa tog mjesta uzeli uzorke nafte, živih organizama i vode za potrebe laboratorijskih istraživanja, a pokazalo se da u toj nafti postoji veliki broj živih organizama.
Sa dna Bajkalskog jezera godišnje u njegove vode dospjeva, kako je potvrđeno na osnovu istraživanja ruskih naučnika, oko četiri tone nafte.
Dno Bajkalskog jezera je, inače, pokriveno pukotinama iz kojih izvire nafta. Jezerski mikroorganizmi tu naftu u potpunosti upiju, pri čemu voda Bajkala ostaje čista.
Akademik Gračev smatra da će uzorci vode sa dna jezera pružiti nove podatke u vezi porijekla nafte, za koje naučni krugovi još nemaju jedinstven stav.
Naučna gledišta o načinu nastanka nafte se dele u dvije osnovne grupe. U prvoj su hipoteze o organskom porjeklu nafte, prema kojima nafta nastaje od fosilnih ostataka životinja i biljaka, dok se druga zasniva na mineralnom (abiogenom) porjeklu, vezanom za sintezu nafte od neorganiskih jedinjenja.
Bajkalsko jezero, staro 25 miliona godina, ima najveću dubinu od 1.743 metra po čemu je bez premca na planeti. Dugačko je 636 kilometara, a sadrži oko 23.000 kubnih kilometra vode. Ta količina obuhvata 20 odsto svjetskih i 90 procenata ruskih slatkovodnih rezervi.
Na Bajkalu obitava 848 životinjskih i 133 biljnih vrsta kojih nema ni na jednom drugom jezeru u svjetu.
U Bajkalsko jezero se uliva 340 rečnih tokova, od koji su sedam veće rijeke, dok iz te ogromne vodene mase otiče jedino reka Angara.
Geolozi smatraju da se Bajkalsko jezero i danas nalazi u zoni žive tektonske aktivnosti, o čemu svjedoče zemljotresi i mnogobrojni izvori tople vode na obalama jezera. U toku godine seizmografi registruju do dvije hiljade slabih zemljotresa u oblasti Bajkala.
UNESKO je uključio Bajkalsko jezero u listu svjetskog prirodnog nasljeđa.
Locirano izvorište nafte u Bajkalskom jezeru
