ZAGREB, Ruski gasovod Južni tok mimoići će Hrvatsku, službeno je potvrdio potpredsjednik Gazproma Aleksandar Medvedev na konferenciji za novinare u povodu potpisivanja konačnog ugovora o gradnji gasovoda s Mađarskom.
Prošli je nedjelju takav ugovor potpisala i Srbija pa je jasno da će trasa gasovoda preko Srbije kod Subotice preći u Mađarsku. Gasovod bi se trebao početi graditi u decembru – trasom Rusija (Crno more) – Bugarska – Srbija – Mađarska, odakle bi jedan krak išao prema Austriji, a drugi prema sjevernoj Italiji.
Bivši predsjednik Stjepan Mesić, koji je o Južnom toku pregovarao s Vladimirom Putinom, komentarisao je slučaj na sljedeći način:
“Kada smo s Putinom dogovarali Južni tok, normalno je bilo da ide preko Hrvatske, jer ide koridorom kojim ide naš naftovod. Vlada je bila protiv. Zašto – ne razumijem. Sumnjam da se išta više može učiniti. Gubimo puno – plin koji bi nam direktno dolazio i stotine miliona evra od tranzita”, kazao je Mesić za HRT.
Izgradnja Južnog toka koštaće oko 15 milijardi evra, podsjeća HRT. Nositelj je projekta ruski Gazprom, a partneri su italijanska firma Eni, francuski EDF i njemački Wintershal. Južni tok u funkciji bi trebao biti od 2015. Njime će se izvoziti 63 milijarde kubnih metara plina. U Hrvatskoj se trenutno godišnje troši oko 3,4 milijarde prostornih metara plina, od čega se oko 2,2 milijarde zadovoljava iz domaćih nalazišta.
Aktuelni predsjednik Ivo Josipović kazao je kako je to loša vijest.
“To je rezultat činjenice da godinama nemamo sistematičnu politiku, da ne planiramo budućnost i činjenice da smo u odnosu na neke ruske investitore povukli neke nekorektne poteze. Nadam se da će nam ovo biti povod da to promijenimo”, izjavio je Josipović.
Energetski stručnjak Davor Štern je izjavio kako je ovime napravljena velika šteta, kako u materijalnom, tako i u političkom, energetskom i strateškom smislu.
Prije svega smo propustili priliku naplaćivati protok plina našim teritorijem. Zarada se u tome mjeri u milionima.
“Izgubljena je strateška uloga Hrvatske u energetskim tokovima Evrope, spoj na Italiju koji je mogao ići preko sjevernog Jadrana i naših polja koji su u sjevernom Jadranu, mogućnost izgradnje još jednog gasnog skladišta u kojem bi se to skladištilo, ne na trošak Hrvatske, nego na trošak Gazproma”, izjavio je Štern za HRT.
Hrvatska još uvijek ima mogućnost dobijanja odvojka Južnog toka – no time bi, smatra dio stručnjaka, samo porasla naša zavisnost o ruskom plinu. Sad se stoga hitno moramo okrenuti gradnji LNG terminala na Krku, u koji bi se plin dovodio brodovima. HRT
LNG terminal hitna alternativa Južnom toku
