Lični bankrot ne postoji u BiH

SARAJEVO/ BANJALUKA,  Zakonska mogućnost proglašenja ličnog bankrota u BiH još ne postoji, iako je to u razvijenijim zemljama zaživjelo u praksi.
 
Stručnjaci iz oblasti finansija smatraju da bi takva mogućnost bila efikasna i više nego dobra, kako za prezadužene pojedince tako i za banke ili druge povjerioce.
Suština ličnog bankrota ili stečaja je u tome da se pojedincu koji proglasi finansijski krah omogući da zadrži dio svoje imovine, a lični stečajni upravnik daje prijedlog nadležnom sudu za prodaju njegovog većeg dijela, kao i za otplatu dijela duga iz budućih prihoda dužnika tokom narednih nekoliko godina. Oni koji proglase lični stečaj moraju računati da će tokom nekoliko godina strpljivo, disciplinovano i uz nadzor morati vraćati svoje dugove.
“U tom periodu neće moći da koriste većinu usluga finansijske industrije, kao što su krediti, pozajmice i minus na tekućem računu”, objašnjavaju stručnjaci.
Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH, kaže da je procenat onih koji nisu uredni u vezi s pitanjem plaćanja kredita oko dva odsto te da intenzivno treba razmišljati u pravcu proglašenja ličnog bankrota, jer bi time bili uvedeni red i sigurnost, kako za banke tako i za ostale povjerioce.
Mišić naglašava da to proglašenje bankrota ne treba da bude kraj, nego nova šansa i novi početak kada su u pitanju građani.
“Sa institucijom ličnog stečaja ukupno društvo u cjelini bilo bi na dobitku, a prije svega oni ljudi koji su u tom procesu. Kada su banke u pitanju, imali bismo normalnu i ažurniju situaciju. Banke bi bile mnogo sigurnije prilikom plasiranja kredita i takvom situacijom svi bi dobili, jer svaka briga institucija za građanina stabilizuje situaciju i direktno pomaže, ne samo bankama nego i svima drugima”, SAD Americi, koja je najviše pogođena hipotekarnom krizom, više od miliona ljudi je proglasilo stečaj. U Njemačkoj je taj broj oko 150.000, u Sloveniji oko 500 osoba, dok gotovo sve zemlje zapadne Evrope prepoznaju tu mogućnost. Što se tiče susjednih zemalja, Hrvatska je pri kraju donošenja ovog zakona, dok je u Srbiji na samom početku.
Zavisno od zemlje, lični stečaj se različito sprovodi, tako u SAD posebna agencija po sudskoj odluci propisuje pokretnu i nepokretnu imovinu, iseljava porodicu i sve što imaju praktično se rasprodaje, nakon čega se namiruju povjerioci. U Sloveniji građani koji su proglasili bankrot zadžavaju dio imovine i dio sredstava uplaćuju u fond, odakle se godinama namiruju povjerioci.
“Još nemamo tu mogućnost, ali svakako treba razmišljati u tom pravcu, jer je to možda i jedini način da prezaduženi i socijalno ugroženi građani BiH izađu iz dužničke krize u koju su upali”, kazao je Emil Kučković, direktor LRC kreditnog biroa, koji raspolaže bazom informacija o urednom ili neurednom otplaćivanju dugovanja prema finansijskim i privrednim subjektima u BiH.
Kučković naglašava da i pored toga što je u poslijednje vrijeme povećan procenat naplate potraživanja, instituciju “ličnog stečaja” treba tražiti kroz rješenja koja su prisutna na zapadu, gdje postoje institucije koje traže poslove i organizuju aktivnosti kako bi kroz neki period bila otplaćena potraživanja.
Dušan Kovačević, predsjednik stečajnih upravnika RS, kaže da bi kroz takvu instituciju veliki broj građana bio u kolapsu i da takav zakon ne bi mogao odmah biti primjenljiv.
“Naravno da bi to trebalo uvesti i već je bilo razgovora na tu temu, jer bi se popravilo funkcionisanje pojedinaca, firme i povjerilaca. Lični stečaj bi se isto vodio kao i u pitanju pravnih lica uspostavljanjem stečajnog upravnika, koji bi koordinisao primanjima lica u stečaju”, naglašava Kovačević.
Nikola Kovačević, pomoćnik ministra pravde RS, kaže da je to bilo planirano, ali nema mogućnost da tako nešto bude realizovano.
“Nije u planu donošenje zakona u vezi s tim pitanjem i ne vidim mogućnosti primjenjivanja takvog stečaja. Za takve slučajeve postoje redovne procedure i sudske parnice”, smatra Kovačević. Nezavisne novine