BANJALUKA, Oglasi za posao putem kojih se traže radnici ili saradnici za pakovanje koverata, sklapanje igračaka ili bižuterije u sopstvenom domu samo su neki primjeri sumnjivih ponuda na koje su “nasjeli” lakovjerni i očajni nezaposleni bh. građani.
Iako su mnogi bili žrtva takve prevare, ne odlučuju se da slučaj prijave policiji zbog sramote, ali i zbog nedovoljno podataka koje imaju o lažnom poslodavcu.
Naime, u takvim oglasima se ne spominje ni djelatnost firme, profil zaposlenika, nego samo primamljiva zarada, koja dostiže i 250 KM sedmično.
Jedan Banjalučanin, koji nije želio da mu navodimo ime, kazao je da je svakodnevno pratio oglase, javljao se na konkurse i na kraju u očaju pozvao nekoliko brojeva iz oglasa koji su nudili laku i brzu zaradu na pakovanju koverata u sopstvenom domu.
“Javio se jedan gospodin i rekao da je u žurbi, te da se možemo naći za nekoliko dana, ali da prethodno na njegov račun uplatim 50 KM kako bi mi on poslao materijal za rad”, kazao je ovaj Banjalučanin.
Prema njegovim riječima, uplatio je taj iznos i očekivao pošiljku, ali se odmah sutradan na taj broj niko nije javljao, niti je račun u banci bio aktivan.
“Ko zna koliko je ljudi tako prevareno, ali šta sad da radimo”, rekao je ovaj nezaposleni Banjalučanin.
Na broj telefona na koji je posao tražio ovaj Banjalučanin ni danas se niko nije javljao, tako da nismo uspjeli saznati šta bi nam ponudio pomenuti “poslodavac”.
Kako je kazao Amir Spaho, predsjednik Udruženja nezaposlenih u BiH, većina oglasa u kojima se pominje laka i brza zarada zasnovana je na prevarama.
“Poznajem mnogo ljudi koji su i uplatili novac i na kraju nisu ništa dobili”, rekao je Spaho.
Prema njegovim riječima, traženje posla putem takvih oglasa je potpuno pogrešno, u šta se, kako je kazao, najviše upuštaju nezaposleni građani u očaju i besparici.
Svemu ovome treba dodati podatak da je zaključno sa 31. avgustom 2011. godine u BiH bilo 530.976 osoba na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje.
Sociolozi smatraju da se iza velikog broja oglasa za ove poslove kriju drugačije namjere, jer, kako kažu, ne može nekome biti ponuđeno previše dobrih uslova, a da to ne postane sumnjivo.
Mirna Šoja, portparol MUP-a RS, rekla je da u posljednje vrijeme nije bilo kontretnih prijava ovakvih slučajeva policiji, jer se građani osjećaju osramoćeno i ne žele da prijave takve prevare.
“Postoje i takozvane nigerijske prevare preko Interneta, a mi smo došli do saznanja da je jedno lice u RS oštećeno na ovaj način, ali ono nikad nije prijavilo konkretan slučaj jer se osjećao osramoćeno”, rekla je Šoja i savjetovala da građani ne daju svoje lične podatke nepoznatim osobama, da provjere ko organizuje nagradne igre, te da li uopšte postoji pravno lice kojem se obraćaju. Nezavisne novine