BEOGRAD, Privredna komora Srbije nedavno je zatražila hitno donošenje Zakona o zapošljavanju stranih državljana sa osnovnim ciljem da se njihov broj u Srbiji – limitira. Evidencija Nacionalne službe za zapošljavanje, međutim, pokazuje da je ona ove godine izdala svega 35 radnih dozvola za strance sa stalnim boravkom u Srbiji i još 1.837 dozvola za strance koji imaju privremeni boravak. Problem je, tvrde privrednici, što je broj onih koji rade u sivoj zoni, za koje niko ne plaća doprinose i poreze, koji su van domašaja Nacionalne službe za zapošljavnje, a očigledno i inspekcije – daleko veći.
U Privrednoj komori Srbije smatraju da je pitanje zapošljavanja stranih radnika rješeno Zakonom iz daleke 1978. godine zastarelo, jer su promjene iz 2005. godine dotakle samo kaznene odredbe.
– Problem je izražen kod stranih kompanija koje angažuju stranu radnu snagu za koje ne plaćaju obaveze, pa kada se pojave na tenderima njihova ponuda je niža u odnosu na ponude domaćih kompanija. Procjenjuje se da je najviše stranih radnika “na crno” u građevinarstvu, poljoprivredi i ugostiteljstvu, što je u nadležnosti inspekcijskih organa i nije pitanje regulative.
Poslodavci ističu da treba razlikovati dvije vrste stranih radnika – jedno su menadžeri koji ispred stranih firmi, investitora, dolaze iz matice da vode kompanije u Srbiji. Druga kategorija su stranci koji rade na crno.
– Treba pojačati rad inspekcija, pogotovo na jugu, zapadu i istoku Srbije, jer u građevini na jugu Srbije, na “crno” radi na hiljade Makedonaca, Bugara i Albanaca sa Kosova – kažu u Uniji poslodavaca. – Ne vjerujem da ćemo moći da uvedemo takve kvote o kojima priča Komora, jer evropske regulative dozvoljavaju slobodan protok radne snage. Može se samo pooštriti kontrola. Pitanje je i koliko ti stranci obaraju cijene rada, pošto su one vjerovatno veće u Rumuniji i Bugarskoj. Dešava se da oni stranci koji rade na crno u Srbiji dobijaju veće iznose od neto iznosa naših građana, zato što njihove gazde ne plaćaju poreze i doprinose, pa imaju prostora da im daju i više. Oni znaju da ih stranci neće prijaviti našoj inspekciji, što nije slučaj sa domaćim radnicima.
Kontrola
Da se u susjednoj Hrvatskoj kontroliše rad stranaca pokazuje i nedavni slučaj “Ine”. Inspekcija rada je utvrdila da je u naftnoj kompaniji zaposlen čak 61 stranac. Rad 23 stranca, a među njima i tri člana Uprave i pet članova Nadzornog odbora, bio je regulisan mimo zakona. Ukupne kazne za sve prekršaje poslodavca i svih zaposlenih iznose čak 1,85 miliona kuna.
Najviše kineza
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje najviše stranaca koji traže radne dozvole stiže iz Kine. Slede Rusija, Makedonija i Rumunija. Ako se gleda po poslodavcima “pojačanje” iz inostranstva treba prije svega multinacionalnim kompanijama, bankama i predstavništvim stranih firmi, koji ih angažuju kao menadžere. Strance upošljavaju i novoosnovana mala i srednja preduzeća, trgovački i ugostiteljski objekti najčešće na poslovima sa srednjom stručnom spremom. Novosti
