BEOGRAD, Kombinati “Ratkovo”, “Srpski Miletić”, “Bački Brestovac”, “Zmajevo”, “Lovćenac”, kao i “AK Subotica” i “Mali Iđoš” – samo su neka od ukupno 146 do sada privatizovana poljoprivredna preduzeća.
Savjet za borbu protiv korupcije, međutim, smatra da ih je Agencija za privatizaciju prodala – nezakonito. Glavni problem, upozorava Savjet, jeste to što su firme prodavane a da nije razdvojeno šta je državno, šta zadružno, a šta društveno zemljište. Novi vlasnici su tako državno poljoprivredno zemljište zaveli na svoje ime.
Agencija za privatizaciju, s druge strane, odgovara da su prodavali preduzeća, a sa njima i sva prava i obaveze. Zemljište je dijeljeno na društveno i državno, po dostupnim podacima iz javnih registara.
– Mnoga privredna i poljoprivredna društva su privatizovana a da prethodno nije regulisano pitanje državne i zadružne svojine – navodi se u izvještaju Savjeta za borbu protiv korupcije. – Kupci mogu samo da koriste poljoprivredno zemljište, a nemaju pravo svojine nad njim. Primjer je Kombinat “Odžaci”, gdje je u katastar nepokretnosti upisano 2.004 hektara kao privatna svojina a da od te površine nije izdvojena državna i zadružna svojina.
Da li su i kako kupci firmi uspjeli da se upišu kao vlasnici državnih oranica, kažu u Agenciji, pitanje je za katastar.
– Mi prodajemo kapital i nikad nismo prodavali zemljište – kaže, za “Novosti”, Vladislav Cvetković, direktor Agencije za privatizaciju. – Problem se svodi na pitanje kako je neko u katastrima preknjižavao zemljište na privatne vlasnike. Prije svake prodaje smo razgraničavali društveno i državno zemljište. Nismo imali pravo da mijenjamo status zemljišta niti smo to radili.
Poseban problem je zadružna svojina. Iskustvo Agencije za privatizaciju pokazuje da se ona rijetko vidjela u papirima. Tamo gdje jeste, sa pravom njenog korišćenja su firmu i prodavali. Profesor Poljoprivrednog fakulteta Miladin Ševarlić objašnjava da se dobar dio zemlje zadrugara vodio kao društvena imovina.
– Kombinati, iako su bili dužni da razgraniče šta je zadružna a šta društvena svojina, to nisu uradili – kaže Ševarlić. – Sve su vodili kao društvenu svojinu, jer su htjeli da u privatizaciji dostignu veću cijenu. Zadruge sada nemaju niti kapacitet niti dokumentaciju da dokažu svoje vlasništvo nad imovinom. Oko 250.000 hektara je automatski iz zadružne prevedeno u društvenu svojinu.
Korupcija?
Agencija, kako se navodi u izvještaju Savjeta, nije dovoljno kontrolisala kupce. Firme su propadale, a ugovori raskidani tek kada je imovina bila potpuno devastirana. Tako su, smatra Savjet, privilegovani pojedinci po izuzetno povoljnim cijenama sticali nekretnine i zemljište. Agencija, međutim, odgovara da Savjet ne navodi u čemu su pojedinci bili privilegovani, u kom postupku i pred kojom institucijom. Agencija prodaje kapital na javnom tenderu, odnosno aukciji, a na njima mogu da učestvuju svi. Novosti
