BIJELJINA/GRADIŠKA, Ukoliko u narednih dan-dva ne padne dovoljno kiše, ovogodišnji prinos kukuruza biće umanjen za više od 40 odsto, što potvrđuje i sušenje listova, koje je već počelo.
Poljoprivrednici kažu da rekordno visoke temperature, koje su zabilježene posljednjih nekoliko dana, nikako ne pogoduju kukuruzu, posebno sada kada je u takozvanoj fazi nalivanja i kada mu je voda najpotrebnija.
Radomir Tošić, poljoprivrednik iz Gradiške, kaže da su velike vrućine, a posebno temperature, koje su bile preko 40 stepeni Celzijusa u ponedjeljak, bukvalno posušile kukuruz na pojedinim parcelama.
“Kukuruz je sada u fazi nalivanja, znači da mu je voda sada najviše potrebna. Ako danas ili sutra kiša ne padne, i to dobra kiša, imaćemo štetu kao i prošle godine, znači od kukuruza opet nećemo imati ništa”, očajan je Tošić.
On je pojasnio da je situacija na čitavom području Gradiške slična i da će nakon nekoliko posljednjih godina, koje su bile katastrofalne kada je u pitanju rod kukuruza, ova biti kap koja preliva čašu.
“Već sada imamo loš kvalitet zrna zbog suše. Sušenje i uvrtanje listova izraženije je na parcelama gdje nije primijenjena puna agrotehnika i gdje nije optimalan sklop biljaka”, pojasnio je Tošić.
I Ljubo Maletić, poljoprivrednik iz Semberije, kaže da je na ovom području suša još izraženija jer je na tom području u toku godine palo najmanje kiše.
“Ako ne bude kiše imaćemo i drastično smanjen prinos kukuruza ove godine i štetu sličnu kao prošle godine, kada je skoro 70 odsto kukuruza suša uništila”, naveo je Maletić.
On je pojasnio da velike suše izazivaju i ranije zrenje kukuruza i lošiji kvalitet zrna.
“Lošiji kvalitet zrna znači da kukuruz nema kvalitetan sastav, kakav bi trebalo da ima, laganiji je jer nema dovoljno vlage i mi smo odmah na gubitku”, kaže Maletić.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da je proljetna sjetva kukuruza na osnovu prijavljenih površina obavljena na oko 120.000 hektara.
“Bez obzira na prijavljene površine kukuruza, procjene su da je ovog proljeća zasijano više kukuruza, jer smatramo da nam nisu prijavljene sve zasijane površine, i procjenjuje se da je ukupno pod kukuruzom zasijano oko 160.000 hektara”, pojasnio je portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Bojan Kecman.
Prema njegovim riječima, više površina zasijanih kukuruzom rezultat je trenutno stimulativne cijene na svjetskom i regionalnom tržištu.
“Prema sadašnjem stanju proljetnih usjeva i pod pretpostavkom da se do jeseni zadrži normalno vrijeme, bez izražene suše, prosječan prinos kukuruza u zrnu mogao bi iznositi minimalno šest tona po hektaru, što bi dalo ukupnu proizvodnju od oko 960.000 tona. Višegodišnji prosjek površina pod kukuruzom iznosi oko 141.000 ha uz prosječan prinos od četiri tone”, precizirao je Kecman.
On je kazao i da je proljećna sjetvena sezona ove godine specifična po izuzetno nepovoljnim vremenskim uslovima za obavljanje agrotehničkih mjera u poljoprivredi, počevši od kraja februara, pa sve do druge dekade aprila, što je dovelo do kašnjenja svih agrotehničkih i sjetvenih radova u odnosu na optimalni rok. Nezavisne novine