BEOGRAD, Predsjednik Izvršnog odbora Sosijete ženeral banke Frederik Kuen izjavio je da nije zadovoljan rezultatima poslovanja iz prošle godine, jer je banka na kraju godine zabilježila gubitak, za koji su, kako je objasnio, glavni „krivci“ troškovi rizika i visoka rezervisanja.
“Loš rezultat je došao zbog visokih troškova rizika i rezervisanja koja je banka morala da izdvoji. Na to je uticalo nepovoljno ekonomsko okruženje koje je posebno pogodilo neke od naših korporativnih klijenata, pa je politika upravljanja rizikom bila opreznija”, objasnio je Kuen na neformalnom druženju sa novinarima u Sosijete ženeral banci.
On je naveo da je država u 2013. ostvarila rast od 2,5 odsto BDP-a, za šta je mahom zaslužan Fijat. Kuen je ukazao da rast BDP-a od 2,5 odsto u svakom slučaju za državu kao što je Srbija nije mnogo.
“Jedna smo od prvih banaka koja je finansirala privredu, pa zato i mi trpimo posljedice ove situacije”, rekao je Kuen.
Kuen je kazao da je teško pitanje šta će se dogoditi u ovoj godini, jer je, kako kaže, okruženje još komplikovano, najviše zbog privrede.
Predsjednik IO Sosijete ženeral banke je ocijenio da će nivo nenaplativih kredita (NPL) na nivou države nastaviti da raste, dok na nivou te banke smatra da je dostignut maksimum u prvom kvartalu ove godine.
Kuen je precizirao da u toj banci građani nemaju značajan udio loših zajmova, ali je nivo NPL firmi na nivou republike i prelazi 20 odsto ukupnih plasmana.
Upitan šta misli o prijedlogu premijera Srbije Aleksandra Vučića da vlada formira fond kako bi se očistili bilansi banaka od nenaplativih kredita, on je istakao da to mora da bude na dobrovoljnoj bazi, jer situacija u bankama nije ista.
“Ne mogu da zamislim sistem koji prisiljava banke da mu pristupe, jer svaka ima različite rokove dospijeća, kolaterale, garancije za kredite. Ali, najbolje je da sačekamo i da vidimo šta će na kraju u praksi da se primjeni”, rekao je Kuen i dodao da u Srbiji postoji potreba da se država uhvati u koštac sa NPL-ovima.
Šef za makroekonomsku i analizu rizika zemlje u Sosijete ženeral grupi Arijel Emirian podsjetio je da su Španija i druge zemlje koje su imale problem sa nenaplativim kreditima morale da idu u dokapitalizaciju.
“Dobro je što u Srbiji to nije slučaj, jer su tu banke dobro kapitalizovane. Zato kod vas nije hitno da se očiste bilansi koliko u drugim državama gdje postoje stroga ograničenja da banke ponovo počnu kreditiranje”, rekao je Emirian.
Govoreći o zemljama koje su imale velikih problema sa NPL-ovima, poput Irske, Španije, Grčke, Slovenije, Italije, on je naveo da je Italija jedina gdje javni sektor nije bio umiješan u taj problem. Tanjug