BANJALUKA, Gotovo 3.500 radnika iz BiH koji su bili zaposleni u Sloveniji, za samo sedam mjeseci ove godine dobili su otkaz zbog krize u toj zemlji.
Međutim, ako se u obzir uzme i broj radnika koji su radili na crno, ali i onih koji imaju stalni boravak u Sloveniji pa im nije potrebna radna dozvola, sigurno je da je broj radnika iz BiH koji su ostali bez posla u Sloveniji daleko veći.
U Zavodu za zapošljavanje Slovenije istakli su da je ekonomska kriza “donijela” otkaze kako domaćim, tako i stranim radnicima.
– Institutu za prestanak radnog odnosa za sedam mjeseci ove godine prijavilo se 3.440 radnika iz BiH. Zbog prestanka rada na određeno vrijeme prijavilo se 1.536 radnika, zbog prestanka poslovanja preduzeća 54 radnika, zbog stečaja preduzeća otkaz je dobilo njih 255, a tehnološkim viškom proglašena su 932 radnika – naveli su u Zavodu za zapošljavanje.
U ovom zavodu su rekli da oni vode evidenciju svih izdatih i važećih radnih dozvola u Sloveniji.
– Podaci o važećim dozvolama za zapošljavanje i dozvole za rad pokazuju da je došlo do određenog pada, ali treba imati u vidu da prema novom Zakonu o zapošljavanju stranaca u Sloveniji od 2011. godine, strancima koji u Sloveniji dobiju dozvolu za stalni boravak više ne treba radna dozvola. Zato se od aprila do maja 2011. godine smanjio broj izdatih radnih dozvola za radnike iz BiH za približno 20.000, jer su u skladu sa tim zakonom svi radnici dobili dozvolu za slobodan pristup tržištu rada – naveli su u Zavodu.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da je kriza koja je dovela i do pada kreditnog rejtinga Slovenije uticala i na broj radnika iz BiH koji su tamo ostali bez posla.
– Kriza u Sloveniji se produbljuje pa zbog toga i naši radnici koji su tradicionalno radili tamo, posebno u metalskom sektoru, dobijaju otkaze. Pitanje je koliko je tih radnika moglo da ostane u Sloveniji zbog troškova života. Smatram da se najveći broj radnika vratio u BiH – kazao je Pavlović.
On je naglasio da se može očekivati i dalje komplikovanje situacije, što znači ne samo povratak otpuštenih radnika u BiH, nego i činjenicu da će se smanjiti devizni priliv koji je BiH imala od tih radnika, bilo kroz zvanične kanale, bilo kroz gotov novac.
– Jedino rješenje koje postoji jeste da predstavnici domaćih vlasti počnu da razmišljaju kako da BiH potpiše međudržavne ugovore, prije svega sa Rusijom, u kojoj postoji konstantna potreba za radnom snagom a koje mi imamo višak. To se prije svega odnosi na građevinarstvo koje nam je u značajnom padu. Tako je uradila Srbija i ona sada ima najmanje 10.000 radnika u Rusiji i drugim zemljama koje su nastale poslije raspada Sovjetskog Saveza – rekao je Pavlović.
Dužnička kriza sve više prijeti da na koljena baci i Sloveniju. Agencija “Mudis” nedavno je ocijenila bonitet ove zemlje samo dva nivoa iznad “smeća”, a tu odluku slijedile su i druge svjetske agencije za kreditni rejting.
Slovenija je do početka krize imala dobar ekonomski rast, nezaposlenost je bila niža od prosjeka EU, a do kredita nije uopšte bilo teško doći.
Sve se to skoro preko noći promijenilo 2008. godine. Slovenija se odjednom našla u situaciji da joj je izvoz pao za petinu, sve građevinske investicije su prestale, dok je ekonomija pala za čak 8,1 odsto.
U međuvremenu su narasli i dugovi države – 2007. su iznosili 27 odsto BDP-a, a danas su već na 48 odsto. Budžetski deficit je sada iznad šest odsto, a cilj je da dođe ispod tri odsto, pa vlada sprovodi mjere štednje.
Firme
U Sloveniji trenutno radi sedam kompanija iz BiH, a u Zavodu za zapošljavanje Slovenije ističu da nije primijećeno značajno smanjenje posla kod ovih firmi, s obzirom na to da i prije krize obim posla nije bio veliki. Glas Srpske
