VAŠINGTON, Globalna financijska kriza ima razoran učinak na porodice u istočnoj Evropi i srednjoj Aziji, s rizikom da te regije unazadi za petinu ciljeva smanjivanja siromaštva u proteklom desetljeću, navodi Svjetska banka u izvještaju “Kriza pogađa domove”.
Domaćinstvima u tim zemljama sada je više nego ikada potrebna socijalna pomoć, upozorila je Svjetska banke u svom izvještaju.
Do 2010. godine moglo bi biti 10 miliona siromašnih ljudi više u tim regijama, uz dodatnih 25 miliona koji su gotovo bili srednja klasa, a sada su tek iznad granice siromaštva, s mogućim gubitkom domova, radnih mjesta i osnovnih usluga.
Novi izvještaj daje jedinstveni pogled na učinke globalne finansijske krize na razini domaćinstava. Prema njegovim nalazima obitelji su pogođene šokovima kreditnog tržišta, rastom cijene roba i usluga te rastućom nezaposlenošću.
“Globalna finansijska kriza poništava značajna postignuća na poboljšanju životnog standarda ostvarena u regiji istočne Evrope i srednje Azije u zadnjih nekoliko godina”, izjavio je Luka Barbone, direktor programa za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje u ođelu SB za istočnu Evropu i srednju Aziju.
“Jedan od tragičnih učinaka krize je da su zemlje srednjih prihoda, koje su provele zaokret, najteže pogođene. U zemljama regije stope nezaposlenosti su narasle a ekonomske aktivnosti su doživjele kolaps. Siromaštvo će rasti, a porodice će se naprezati do krajnjih granica”, kazao je Barbone.
U izvještaju se navodi da je test stresa, koji je nedavno provela SB na kreditima kućanstava, pokazao da postojeći makroekonomski šokovi kao posljedica kamatnih stopa, tečaja i prihoda kućanstava mogu povećati broj porodica koje više ne mogu otplaćivati kredite.
Budući da hrana predstavlja jako veliki dio potrošnje kod siromašnih građana, u nekim zemljama Evrope i srednje Azije niskih prihoda udio za hranu može biti 70 do 80 posto, pa će siromašni potrošači ponovo biti najranjiviji.
Svjetska banka je upozorila da u nizu zemalja regije, uključujući Bjelorusiju, Moldaviju i Ukrajinu, vlasti moraju prilagoditi cijene energenata s razinom ekonomskog oporavka idućih godina.
Prema preporukama Barbonea “vlade se moraju usredotočiti na ‘pametnu’ potrošnju kako bi zaštitile svoje siromašne građane”.
