Kriza pokrenula izvoz Srbije u Rusiju

BEOGRAD, Srbija je lani smo u Rusiju izvezla robe 22,2 procenta više nego prethodne, a od 2010. bilježimo prosječan godišnji rast od 33 odsto.

Izvoz Srbije u Rusiju u 2013. godini premašio je milijardu dolara. Vrijednost srpskog izvoza u ovu zemlju u prošloj godini bila je veća za 22,2 procenta nego u prethodnoj, a od 2010. bilježi prosječan godišnji rast od 33 odsto.
Naš negativni saldo, najviše zbog uvoza nafte i prirodnog gasa, koji je u 2008. godini bio „težak” 2,9 milijardi, lani je sveden na 904 miliona dolara, tako da je pokrivenost uvoza izvozom dostigla 54 odsto. Ukupne ruske investicije u Srbiji od 2003. približavaju se sumi od tri milijarde dolara.
U Privrednoj komori Srbije očekuju dalji rast vrijednosti međusobne robne razmjene, naročito našeg izvoza, ali i novih investicija ruskih kompanija, čemu će doprinjeti velika ulaganja u energetici, saobraćaju i dolazak ruskih banaka i osiguranja.
– Koliko god se nekima činilo da Srbija u trgovanju s Rusijom nedovoljno koristi pogodnosti koje pruža sporazum o bescarinskom izvozu, postignuti rezultati u plasmanu srpske robe na ruskom tržištu u godinama poslije izbijanja svjetske krize govore suprotno – kaže Dejan Delić, samostalni savjetnik Odbora za ekonomske odnose sa inostranstvom Privredne komore Srbije.

– Sve je više preduzeća koja izvoze u Rusiju, a sporazum o bescarinskoj trgovini koji imamo sa ovom velikom zemljom neodoljivi je mamac i za strane investitore. Oni znaju da se veoma isplati podići fabriku u Srbiji da bi se bez carine izvozilo u Rusiju, ali i u Belorusiju, Kazahstan, Tursku i zemlje CEFTA.
Tu mogućnost do sada su najviše iskoristili investitori iz Italije, Slovenije, Hrvatske, proizvođači elektroopreme za automobile iz Južne Koreje, ali i Nijemci. Daleko je Rusija, kaže Delić, troškovi transporta su skupi i zato je sasvim razumljivo što srpska preduzeća nastoje da kupce za svoju robu nađu u zemljama u okruženju i članicama EU, koje takođe ne naplaćuju carinu na našu robu.
I pored toga, sve je više kompanija koje izvoze u Rusiju i sve je duža lista proizvoda koji se tamo plasiraju. U 2013. izvozilo je 768 srpskih kompanija, a godinu ranije 702. Prošle godine se izvozilo 1.372 proizvoda, naspram 1.207 u 2012.
Najzastupljeniji proizvodi u srpskom izvozu su hula-hop čarape, podni pokrivači i tapete, zatim jabuke, višeslojne podne ploče, lijekovi za maloprodaju, cirkulacione pumpe za grejne sisteme, cijevi od rafinisanog bakra i spoljne gume za putničke automobile.
Iz Rusije u Srbiju se najviše uvoze nafta i gas, zatim aluminijum i žica od rafinisanog bakra. Uvozi se i urea, ugljenik, odlivci, otpresci, otkivci neobrađeni od bakra, cigarete koje sadrže duvan, šipke i profili od rafinisanog bakra.
– Na režimu slobodnog izvoza je 99 odsto robe, a na narednom zasjedanju Međuvladine komisije dvije zemlje PKS će predložiti da se na tom spisku nađu i šećer, određene vrste sireva i duvanski proizvodi – najavljuje Delić.
– O eventualnom bescarinskom izvozu automobila „Fijat” proizvedenih u Kragujevcu, dogovor treba da postignu „Fijat – Rusija” koja u toj zemlji ima dvije fabrike automobila. Srbija bi, naravno, pozdravila mogućnost bescarinskog izvoza „fijata 500-L”. Ako bi se na listi robe, koja se u Rusiju uvozi bez carine, našli i navedeni proizvodi, onda bi carina važila samo još za živinsko meso, alkoholna pića sa 40 odsto alkohola, i polovna roba.
Sasvim je izvjesno, tvrdi sagovornik, da će vrijednost srpskog izvoza narednih godina rasti.

Srbiji manjka  umeće predstavljanja sopstvenih mogućnosti i ponude. Nije fraza da Srbija može samo u Moskvi da proda cjelokupnu proizvodnju svježeg voća i povrća, ali nema organizovanog otkupa i objedinjene ponude.
Rusko tržište još održava u životu našu građevinsku industriju, tvrdi Delić. Tamo će posla za njih biti i ubuduće na izgradnji objekata za Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2018, naročito poslije dobro obavljenog posla u Sočiju. Firma ,,Farman” Branislava Grujića gradiće stadion CSK u Moskvi. Naši grade i u Belorusiji i Kazahstanu.
Zvuči nevjerovatno, ali jedna od najvećih poteškoća  preduzeća u poslovanju sa ruskim kompanijama je „jezička barijera”.
– Naši poslovni ljudi ne govore ruski, a Kinezi i Japanci ga govore „bez akcenta” – kaže Delić, koji je diplomirao na Katedri za ruski jezik i književnost Beogradskog univerziteta, koja važi za jednu od najboljih u Evropi.
– Ruski odlično govore i Nijemci, Italijani… Poznavanje engleskog jezika za ruske privrednike je „suvišni komoditet”. Kad se Rusu obratite na engleskom jeziku, vi ste partner drugog reda. Kad progovorite dobro ruski, vrata su vam širom otvorena.  Politika