BANJALUKA, Šef Misije Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli rekao je da će oba entiteta u BiH podjednako biti pogođena ekonomskom krizom i da moraju koordinisati aktivnosti na ublažavanju njenih posljedica.
Mantovaneli je izrazio očekivanje da bi ekonomski rast u BiH mogao biti oko 1,5 do 1,9 odsto, umjesto prošlogodišnjih 6,8 odsto, i upozorava da će kriza dovesti i do smanjenja prihoda za vlade.
On je rekao da će se posljedice globalne ekonomske krize na BiH odraziti kroz gubitak radnih mjesta, smanjenje investiticija, što podrazumijeva manje novih radnih mjesta, “a industriji će se period za plaćanje produžiti na tri mjeseca, što će uzrokovati probleme s likvidnošću”.
“Ovo znači i manje prihoda za vlade, jer će biti snižena poreska osnovica”, rekao je Mantovaneli za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, mjere za ublažavanje posljedica krize, koje preduzimaju oba entiteta, individualno imaju smisla, ali zabrinjava to da li će te akcije biti dobro koordinisane.
“Treba što je moguće više koordinacije, ali to nismo vidjeli. Napravili smo prezentaciju za Fiskalno vijeće BiH i poslali poruku da BiH ima bolju situaciju nego drugi, jer bankarski sektor nije pogođen. Ako ne bude koordinisane akcije, ovdje kriza može trajati duže nego u drugim zemljama”, istakao je Mantovaneli.
On je dodao da je Svjetska banka u BiH preporučila da se održi kredibilitet bankarskog sektora, da se podrži stvarna ekonomija i da veliki javni infrastrukturni projekti budu nastavljeni, navodeći primjer projekta koridora ”Pet ce”.
“Podrška realnoj ekonomiji je podrška malim i srednjim preduzećima i treća stvar je zaštita najugroženijih grupa ljudi. Ovdje taj novac ne dolazi do onih koji su najugroženiji i treba da bude bolje usmjeren”, naveo je Mantovaneli.
Govoreći o podjednakoj ugroženosti od globalne krize oba entiteta, Mantovaneli je istakao da je osnovna razlika u tome što FBiH ima tešku fiskalnu situaciju i manje prostora za manevar, a djelimično i zbog socijalnih davanja.
“Svjetska banka može ponuditi uobičajeni angažman i tehničke savjete i možemo mobilisati oko 280 miliona dolara u naredne dvije do tri godine, uz 200 miliona dolara koji se već isplaćuju. Oblast u kojoj možemo intervenisati je infrastruktura, podrška malim i srednjim preduzećima”, pojasnio je Mantovaneli.
On smatra da BiH treba da razgovara sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) kako bi uvidjeli šta MMF nudi i šta druge zemlje rade, ističući da u sadašnjim uslovima ugovor s MMF-om šalje pozitivan signal stabilnosti ekonomije u srednjoročnom periodu.