BANJALUKA – Svim pružaocima usluga povezanih sa virtuelnim valutama u Republici Srpskoj za četiri dana ističe rok u kojem su obavezni obavijestiti Komisiju za hartije od vrijednosti RS o svojoj djelatnosti i podnijeti zahtjev za upis u evidenciju.
Kako se navodi u obavještenju KHOV-a , nakon 31. januara pružaocima će biti izdata uvjerenja o upisu, a oni koji ne ispune svoju obavezu, neće moći više da obavljaju ovu djelatnost.
Svako ko namjerava se bavim ovim poslom, obavezan je u roku od 30 dana od osnivanja da dostavi obavještenje o pružanju usluga u KHOV, skupa sa opisom mjera unutrašnje kontrole radi sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te podnese zahtjev za upis u evidenciju pružalaca usluga povezanih sa virtuelnim valutama (Obrazac: EPU-VV) sa propisanim prilozima.
Svaki pružalac usluga povezan sa virtuelnim valutama u Srpskoj mora biti evidentiran u bazi КHOV-a, a sada je definisan i način vođenja, sadržaj i forma evidencije, čime su se stekli uslovi za podnošenje zahtjeva za upis.
Radi se o fizičkim ili pravnim licima organizovanim kao privredna društva ili samostalni preduzetnici koji čuvaju i upravljaju virtuelne valute za treća lica, organizuju platforme za trgovanje, razmjenjuju ih valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja ili za drugi digitalni novac, prenose ih ili nude u prodaju.
“Lica koja su prije stupanja na snagu zakona obavljala djelatnost pružanja usluga povezanih sa virtuelnim valutama dužna su da u roku od 120 dana usklade svoje poslovanje sa odredbama kao i podzakonskim propisima donesenih na osnovu njega. Najkasnije do 31. januara 2023. rodine dužni su da obavijeste КHOV o pružanju usluga povezanih sa virtuelnim valutama zajedno sa opisom mjera unutrašnje kontrole”, navodi se u obavještenju.
Komisija za hartije od vrijednosti pozvala je sve pružaoce usluga da se upišu evidenciju u Republici Srpskoj i da u zakonskom roku dostave dokumentaciju.
Obrazac zahtjev za upis u evidenciju pružalaca usluga povezanih sa virtuelnim valutama EPU-VV može se preuzeti na internet stranici КHOV-a.
Zakonom je propisan i prekršaj za pružaoce usluga koji u propisanom roku ne obavijeste КHOV o svojoj djelatnosti.
CAPITAL: A. P.
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ubeđen sam da u vladi i inspektoratu niko pojma nema šta su virtuelne kriptovalute i šta sa njima raditi kako i njih da oporezuju, tako je to kad imamo negativnu kadrvosku selekciju, stranačke likove po institucijam sa kupljenim diplomama. Tražili ste gledajte.
Od svih mogućih stvari koje je potrebno regulisati kripto vjerovatno zaslužuje najmanje pažnje i prioriteta.
Kakav je obuhvat regulacije među stanovništvom?
Koliko ljudi posjeduje kripto novčanik u BiH?
Koliko ljudi rudari?
Koliko subjekata pruža usluge vezane za kripto?
Koliko ljudi koristi kripto sa motivacijom koja nije špekulativno investiranje?
To su toliko niske i mizerne brojke koje uopšte ne zaslužuju fokus i odvajanje kapaciteta nadležnih u moru drugih većih i značajnijih problema.
Gledano globalno, već 10 godina slušamo priče o kripto i blockchain potencijalima.
Nakon 10 godina mi nemamo pouzdanu legalnu online platformu koja bi obezbijedila mogućnost jednostavnog međudržavnog transfera novca između dvije razvijene države, uz troškove niže od klasične transakcije u komercijalnim bankama.
Npr. Sa EUR računa u Njemačkoj –> preko Stablecoin-a –> na USD račun u SAD.
Dakle, osnovno obećanje o jednostavnijem i jeftinijem kretanju novca između država nije ispunjeno, i nema naznaka da će biti u dogledno vrijeme.
99,99% globalnog kripto prometa ima motivaciju za špekulativnom zaradom.
Mikro dio ovog prometa ima motivaciju u razmjeni stvarnih dobara i usluga.
Ako je sudeci po nekim podacima, vecina nasih ljudi, koji trguju kriptovalutama, trguje na raznim kripto-mijenjacnicama vani, a trguje vani, jer su kriptovalute kod nas nesto novo, barem sto se tice regulacije, dok sto se tice naroda, narod vec uveliko trguje kriptovalutama, samo sto od toga nasa zemlja uglavnom nema koristi (ako izuzmemo trgovce kriptovalutama), jer se nasa drzava kasno ukljucila u regulaciju ove oblasti, zbog cega ima i stetu. Sto se tice visokih naknada za prenos novca, nedostatak internet banaka kod nas, koje zbog prirode svog posla, imaju nize cijene bankarskih usluga i monopol tradicionalnih banaka, koje jmaju visoke naknade (i sve vece), cini svoje. Kada bi neki od domacih ili inostranih investitora, nasao interes, da drzi depozit od minimum 15 miliona KM, kod nadleznog regulatora za banke, to bi podstaklo domace trziste kriptovaluta, da se razvija brzo, jer masovnost razvoja trzista kriptovaluta, zavisi i od nivoa povoljnosti cijene transfera novca.