SARAJEVO, BANJALUKA, Godišnja stopa inflacije zabilježena u julu 2008. u BiH veća je za 5,9 procentnih poena od godišnje stope inflacije zabilježene u zoni evra, a za 5,5 procentna poena u poređenju sa EU.
U Sloveniji, Hrvatskoj i Makedoniji godišnja stopa inflacije manja je za 3,0, 1,5 i 0,4 procentna poena, dok je u Srbiji i Crnoj Gori zabilježena stopa inflacije veća za četiri, odnosno 0,9 procentnih poena.
Sve ovo nužno ne znači da će BiH biti suočena s inflatornim pritiskom do kraja godine. Rast cijena nafte već je usporen, a i neke cijene hrane su manje, te bi prosječna inflacija u 2008. u odnosu na prethodnu godinu mogla biti jednocifrena, kaže u intervjuu guverner Centralne banke BiH, Kemal Kozarić.
Kako ublažiti posljedice inflacije?
KOZARIĆ: Potrebno je obezbijediti da rast plata, u javnom i privatnom sektoru, prati rast produktivnosti. Najgori scenario jeste pokušaj da se efekti rasta cijena poravnaju rastom plata. Uloga CBBiH na ublažavanju posljedica inflacije jeste ograničena. Dostupne mjere su disciplinovanje fiskalne politike, zaustavljanje rasta plata u javnom sektoru koji je prisutan od početka godine, uvođenje subvencija poljoprivrednicima, utvrđivanje strategije razvoja i očuvanja domaće poljoprivrede, kreiranje odgovarajuće socijalne politike s ciljem zaštite najsiromašnijih.
Koliko su u posljednjih godinu dana rasle kamatne stope u BiH?
KOZARIĆ: U bankama u BiH povećane su kamatne stope jer je u evrozoni, gdje se banke zadužuju, poskupio novac s obzirom da su ta tržišta manje likvidna. U BiH su dominantni krediti u domaćoj valuti s valutnom klauzulom i tu je došlo do povećanja kamatnih stopa. Banke samostalno formiraju kamatne stope, a već duže vrijeme u BiH je prisutan selektivan pristup prema klijentima koji su solventni, imaju dobru kreditnu istoriju i kredite dobijaju po nižoj kamatnoj stopi.
Prije se može reći da je došlo do zaustavljanja pada kamatnih stopa, tj. da su komercijalne banke iskoristile svoje unutrašnje rezerve s obzirom na stalnu borbu za tržišno učešće i za svakog kvalitetnog klijenta. Eventualno povećanje kamatnih stopa može se očekivati za pojedine proizvode komercijalnih banaka, uz selektivan pristup prema klijentima.
Da li je završena privatizacija bankarskog sektora u BiH?
KOZARIĆ: Proces privatizacije banaka u BiH je skoro završen. U bankarskom sistemu posluje 31 banka, od kojih je 28 u privatnom, a tri u većinskom državnom vlasništvu. Procentualno, devet odsto je državni kapital, a 91 odsto privatni, od čega je strani kapital 78 odsto, a domaći 13 odsto. Tržište BiH je malo za ovako veliki broj banaka i ukrupnjavanje bankarskog sektora će, prema našem uvjerenju, biti nastavljeno i u budućnosti. Naše su procjene da bi deset do 15 banaka bilo sasvim dovoljno za BiH, i da će se prema tom broju vjerovatno i kretati. Kada je u pitanju tržišno učešće banaka, može se reći da pet banaka u BiH kontrolišu oko 70 odsto tržišta.
Da li je za naš privredni razvoj povoljnija KM ili evro?
KOZARIĆ: Za privredni razvoj zemlje važniji su drugi faktori od činjenice da li u BiH imamo konvertibilnu marku ili evro. Konvertibilna marka je već godinama stabilna i vezana za evro i ne vidim nijedan razlog zbog kojeg bi ona mogla biti smetnja privrednom razvoju.
Naprotiv, monetarnom politikom CBBiH osigurana je stabilnost domaće valute koja garantuje domaćim i stranim investitorima da njihov uloženi novac neće biti obezvrijeđen, a s druge strane, taj uloženi novac treba da donese novu vrijednost, nova radna mjesta, konkurentne proizvode. Ovoj zemlji trebaju reforme, kvalitetnija poreska politika, povoljnija investiciona klima, pokretanje proizvodnje, konkurentniji proizvodi, povećanje izvoza i smanjenje uvoza.
Koji zadaci u kontekstu SSP stoje ispred CBBiH?
KOZARIĆ: Evropska centralna banka utvrdila je područja u kojima bi CBBiH trebala postići napredak kako bi ubrzala pripreme za pristupanje Evropskom sistemu centralnih banaka kada BiH bude spremna da uđe u Evropsku uniju. Izvještaj ECB potvrdio je da, među državnim institucijama u BiH, CBBiH ima vrlo dobru tehničku reputaciju i da je dobro osposobljena. Međutim, potrebno je ostvariti značajan napredak u oblastima ekonomske analize i istraživanja, statistike i bankarske supervizije.
Koliki je spoljnotrgovinski deficit BiH i kako se pokriva?
KOZARIĆ: Spoljnotrgovinski deficit je veliki problem s kojim se BiH susreće i bojim se da mu se ne pristupa analitički. Iznosi oko pet milijardi maraka za prvih šest mjeseci ove godine, a procjene su da bi do kraja godine mogao iznositi oko deset milijardi maraka. Podsjećanja radi, prošlu godinu smo završili s oko osam milijardi maraka spoljnotrgovinskog deficita.
Generalno posmatrano, osnovni razlozi pogoršanja trgovinskog deficita u BiH su, svakako u velikom rastu uvoza pojedinih grana i u ukupnom povećanju nivoa cijena robe. CBBiH često ukazuje na činjenicu da se niko u BiH ne bavi analizom spoljnotrgovinskog deficita, a iz te analize je vidljivo da BiH u velikim količinama uvozi proizvode koje sama proizvodi, poput vode, piva, hrane, vina, duvana i duvanskih proizvoda, lijekova i slično.
Kontinuiran rast deviznih rezervi pokazuje da se deficit ne finansira iz deviznih rezervi, već iz investicija, kredita, doznaka iz inostranstva. Spoljni dug BiH nešto je manje od četiri milijarde maraka i BiH spada u kategoriju umjereno zaduženih zemalja, što znači da država ima prostora za nova zaduživanja. Ukupan dug BiH je oko 11,5 milijardi maraka, uključujući i dug privatnog sektora, koji je nešto veći od 7,5 milijardi maraka. Fokus
