BANJALUKA, Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Zoran Kovačević rekao je da cilj nacrta zakona o vinu i zakona o jakim alkoholnim pićima nije da se smanji domaća proizvodnja ovih pića, nego da ti proizvodi budu više zastupljeni na tržištu.
“Cilj je pronaći rješenje kako što više povećati kvalitet domaćih proizvoda, koji će biti ispitan i potvrđen u ovlaštenim laboratorijama, a da se pri tom ne izgube prepoznatljive lokalne karakteristike”, rekao je Kovačević novinarima u Banjaluci u pauzi javne rasprave na kojoj se osim o nacrtima ovih zakona govorilo i o izmjenama i dopunama Zakona o hrani, Zakona o stočarstvu, Zakona o veterinarstvu, te Zakona o poljoprivrednim zadrugama.
Prema njegovim riječima, cilj ovih diskusija je da se angažovanje struke podigne na viši nivo, da pravila budu fleksibilnija, kako bi se privrednicima što više olakšao rad, tako da se određene struke mogu angažovati i putem ugovora.
Na javnoj raspravi bilo je riječi i o strateškom planu razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Srpske, kojom je definisan dalji razvoj ove oblasti za naredni petogodišnji period.
“Neki od postavljenih ciljeva je da se poveća obim i struktura poljoprivrede, da sačuvamo prirodne resurse, pojačamo konkurentnost, a za to su predviđene određene mjere, politike i aktivnosti za realizaciju te strategije”, rekao je Kovačević.
On je naglasio da je podloga za to obezbjeđivanje finansijskih sredstava, i to ne samo iz agrarnog budžeta koji se realizuje preko resornog Ministarstva, nego i uključivanje svih drugih izvora finansiranja.
Kovačević je naveo da je riječ o mjerama koje se tiču direktne podrške proizvodnje i dohotka, zatim za podizanje konkurentnosti, mjere koje daju podršku intervencijama na tržištu i mjere koje su usmjerene na institucionalnu podršku i šire uređenje kompletnog agrarnog sektora u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije.
“To su sve kapitalne investicije, za čiji opis je korištena evropska metodologija, što predstavlja dobre smjernice za Ministarstvo na kojim poljima treba da djeluje”, istakao je Kovačević.
Direktor Instituta za genetičke resurse pri Univerzitetu u Banjaluci Gordana Đurić smatra da svi nacrti zakona o kojima se raspravlja imaju nedostataka i da je potrebno da se dorade.
“Najviše primjedbi bilo je na Zakon o vinu, koje su se odnosile na definiciju proizvođača grožđa i vina, jer je zakon napravljen po mjeri velikih, a ne za sve proizvođače grožđa i vina”, istakla je Đurićeva.
Ona je navela da je ovim zakonima onemogućeno da se porodična poljoprivredna gazdinstva, koja su nizom drugih zakona uređena tako da mogu da pruže usluge na svom imanju, bave prodajom svojih proizvoda i ostvaruju zaradu stavljajući te proizvode na tržište.
“Prijedlozi su bili da se zakon prilagodi proizvođačima koje mi već imamo u Srpskoj, jer činjenica je da ni oni koji se vode kao veliki proizvođači, to nisu u odnosu na iste iz susjednih država, a kamoli iz EU”, rekla je Đurićeva.
Ona smatra da bi prije svega trebalo definisati vinogradarske rejone i podrejone, zaštititi autohtone sorte, a zatim podizati vinograde i proizvodne kapacitete.
Direktor Poljoprivredne škole u Banjaluci Edi Haneš istakao je da je razvoj poljoprivrede i ruralnih područja od velikog značaja za Srpsku, kao i uticaj i podsticaj učenika da se bave i zarađuju u poljoprivredi, jer imaju sve uslove da se bave proizvodnjom u ovoj oblasti. Srna