BANJALUKA, SARAJEVO – Korumpirani sistem omogućava „ulazak“ neevidentirane robe na tržište BiH, što ide na štetu privrednika koji posluju u regularnim tokovima. Upućeni tvrde da je teško procijeniti koliko takve robe ima u prometu, ali svakako najbolji pokazatelj su slučajevi u kojima su reagovali nadležni, koji godišnje oduzmu robu čija vrijednost se mjeri milionioma maraka.
U pitanju je roba za koju nisu plaćeni nameti državi bilo da se radi o carinama ili drugim nametima, a koja se prometuje u legalnim tokovima. Na taj način zarađuju privrednici sa takvom vrstom robe, koji su ostvarili dodatni profit, jer su „uštedili“ na nametima koje su trebali platiti državi.
Osim gore navedenih, zarađuju i oni koji su omogućili da ta roba prođe na tržište, korumpirani službenici.
Ta zarada i jednih i drugih ide na štetu cjelokupne privrede u kojoj cvjeta siva ekonomija.
Neevidentirana roba izvor korupcije
Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić poručuje da je stavljanje neevidentirane robe u promet, jedan od najdominantnijih oblike neformalne ekonomije, koja je u suštini izvor korupcije.
Kaže da takva roba na razne načine dospijeva na tržište. Između ostalih, tu je roba koja je dospjela u promet, a da za nju nisu plaćene carine ili ona koja je proizvedena na našim prostorima „na crno“ i puštena u promet.
Sve to, kako naglašava Aćić, pravi štetu privredi, ali dodaje da je „teško je reći koliku“. Smatra da odgovor na to pitanje najbolje mogu dati podaci nadležnih institucija, između ostalih Uprave za indirektno oporezivanje BiH te nadležnih inspekcija.
Smatra da bi se više trebalo baviti prevazilaženjem tog problema.
„Mora se raditi na integritetu kontrolnih organa. Na tim poslovima trebaju raditi ljudi visokog integriteta, koji ne bi došli u poziciju da se ukaljaju korupcijom koja se pojavljuje“, rekao je on i dodao da su u svemu tome jako bitne i službe interne kontrole u Upravi za indirektno oporezivanje i inspektoratima koje trebaju da paze na rad svojih službenika.
Zvanične statistike pokazuju da nadležni po ovom pitanju imaju pune ruke, bez obzira da li se radi o kontrolama koje sprovode carinici ili inspektori.
Carinici godišnje zaplijene robu vrijednu milione KM
Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH poručuju da oduzimaju robu koja je prokrijumčarena u carinsko područje BiH. U pitanju je roba stranog porijekla za koju nisu plaćene uvozne dažbine, a to su carina i PDV, te akciza ako se radi o akciznim proizvodima.
Naveli su da je za deset mjeseci ove godine oduzeta roba vrijedna nešto više od 6,5 miliona KM, a među oduzetom robom najviše je duhana i cigareta, tekstila, automobila, autodijelova, mašina i alata, obuće i ostale robe široke potrošnje.
„U odnosu na prošlu godinu, značajno je manje oduzete robe u toku 2022. godine. Prvenstveno se to odnosi na duvan i cigarete, čija je vrijednost oduzetih proizvoda u toku prošle godine bila značajno veća. U toku 2022. godine za čak 33 odsto porastao je broj izdanih akciznih markica za obilježavanje cigareta, što znači da je došlo do smanjenja takozvanog “crnog tržišta” duvana u BiH“, kažu u UIO BiH.
Objašnjavaju da oduzeta roba prolazi identičnu proceduru.
„Sva oduzeta roba ima status privremeno oduzete robe, a konačnu odluku o tome šta će se desiti sa njom donosi nadležni sud u svakom pojedinačnom slučaju“, pojasnili su u UIO BIH.
Naime, kada se roba oduzme zbog pokušaja nezakonitog uvoza u BiH, pokreće se prekršajni ili krivični postupak, ako se radi o većem iznosu utajenih dažbina, tačnije ako postoji sumnja da je utajeno više od 10.000 KM indirektnih poreza.
„U svakom pojedinačnom slučaju UIO čeka konačnu odluku nadležnog pravosudnog organa u kojoj se detaljno daju i upute o postupanju sa oduzetom robom. Neke vrste roba se uništavaju, najčešće su to cigarete, dok za onu vrstu robe za koju postoje uslovi da proda, UIO organizuje aukcije, licitacije i direktne prodaje“, poručili su iz ove institucije uz napomenu da se novac dobijen od prodaje ove robe uplaćuje na jedinstveni račun UIO i ide u raspodjelu korisnicima kao što su državne institucije, entiteti i Brčko distrikt.
Inspektori najviše oduzimaju drvne sortimente
Slična praksa je i u Inspektoratu RS, iz kojeg poručuju da se roba koja nema dokumentaciju koja dokazuje njeno porijeklo oduzima, a dostupne informacije pokazuju da se radi o širokoj lepezi roba.
„S obzirom na širinu oblasti koje pokriva ova inspekcija nepravilnosti su utvrđene u prometu prehrambene i neprehrambene robe, rezane građe, predmeta od dragocjenih metala, pružanju usluga ishrane i pića te prometa goriva“, naveli su u Inspektoratu RS naglašavajući da se u praksi, najviše oduzimaju drvni sortimenti koji se stavljaju na raspolaganje „Šumama Srpske“.
„Kada je u pitanju ostala roba ako je propisano da se dalje može prometovati, inspektor će, uz neophodne saglasnosti, ponuditi subjektu nadzora od kojeg je roba oduzeta da tu robu otkupi na licu mjesta, prema vrijednostima robe po kojim je zatečena u prometu, a u nedostatku toga, prema prosječnoj tržišnoj vrijednosti takve robe. Takođe, oduzeta roba može se prodati i putem licitacije ili neposrednom pogodbom ukoliko za to ne postoje prepreke“, objasnili su u Inspektoratu.
Ukoliko je riječ o oduzetoj robi čija je proizvodnja, promet ili upotreba zabranjena i robi koja se u ne može staviti u dalji promet, оna se uništava.
Naveli su da je od početka godine do 20. decembra ove godine u 41 slučaju utvrđeno da firme nisu posjedovale urednu dokumentaciju o porijeklu robe.
„Inspektori su oduzeli i trajno van prometa stavili robu u vrijednosti od oko 20.000 KM. U istom izvještajnom periodu prošle godine u 50 slučajeva subjekt kontrole nije posjedovao urednu dokumentaciju o porijeklu robe u vrijednosti od oko 390.000 KM“, naveli su u Inspektoratu RS.
Navode da njihova statistika pokazuje da se da se iz godine u godinu „može vidjeti da postoji veliki trend smanjenja nelegalne robe u prometu i da su vrijednosti oduzete robe svedene na minimalne”.
„Smanjenje nelegalne robe u prometu rezultat je oštrije kaznene politike definisane Zakonom o trgovini i radom inspekcije“, poručili su oni.
Izrečene kazne „teške“ skoro dva miliona KM
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove BiH poručuju da su inspektori na graničnim prelazima tokom 2021. godine u 12 slučajeva zabranili uvoz za životne namirnice (45.841 kg), predmete opšte upotrebe (2.002 kg) i otrove (61 kg), vrijednosti 173.453,70 KM. Radi se o pošiljkama iz Kine, Italije, Češke Republike, Turske, Izraela, Srbije, Njemačke i Austrije.
Uglavnom životne namirnice nisu odgovarale propisima o zdravstvenoj ispravnosti, zbog čega je naloženo uništenje pošiljki ili vraćanje istih pošiljaocu.
„U jednom od slučajeva detektovana je i prisutnost GMO (genetski modifikovanih organizama), te je subjektu nadzora zabranjen uvoz i pošiljka u vrijednosti od 63.700 dolara vraćena pošiljaocu“, navedeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Naglasili su da je u jednom slučaju prošle godine uništena i humanitarna pošiljka težine oko 1.607,30 kg zato što je između ostalog, nije pratila deklaracija, odnosno dokumentacija kojom se utvrđuje porijeklo, rok, proizvođač i uvoznik.
Kada su u pitanju kontrole na tržištu Federacije BiH iz ove institucije poručuju da je tokom 2021. godine zbog nepropisnog deklarisanja van prometa stavljena roba u vrijednosti od 672.283 KM. Za prekršioce su izdati prekršajni nalozi u vrijednosti od 1,9 miliona KM.
Zaustavljeno 20 kilograma kozmetike bez deklaracije
Tokom 2022. godine, zaključno sa 26. decembrom, u 12 slučajeva u Federaciji BiH izrečena je mjera zabrane uvoza za životne namirnice (12.491 kg), predmete opšte upotrebe (130 kg) i otrove (325 kg), ukupne vrijednosti 44.807 KM. Pošiljke su porijeklom iz Holandije, Finske, Kuvajta, Turske, Kine, Koreje, Švedske, Austrije, Poljske i Slovenije.
U jednom slučaju vraćena pošiljka kozmetičkih proizvoda težine oko 20 kg, koja između ostalog, nije sadržavala deklaraciju iz koje se utvrđuje rok upotrebe, proizvođač i uvoznik.
U istom periodu inspektori na graničnim prelazima su u sedam slučajeva zabranili uvoz i od čega se šest slučajeva odnosilo na drveni materijala a jedan slučaju na uvoz masline.
Kada je u pitanju tržište FBiH u ovoj godini nije bilo oduzimanja robe, ali je privremeno izvan prometa stavljena različita roba u vrijednosti od 185.626 KM.
„Uglavnom se i dominantno radilo o robi stranog porijekla, te se kod robe domaćeg porijekla ne bilježi pojavna problematika u vidu nepravilnog deklarisanja robe. U svakom od pojedinačnih slučajeva, riječ je primarno o korektivno-represivnom djelovanju inspektora“, objasnili su u ovoj instituciji uz napomenu da to u praksi znači da je doneseno rješenje o zabrani prometa do otklanjanja nedostataka, kao i da su izrečeni prekršajnih nalozi za pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu.
„Navedene negativne pojave u odnosu na 2021. godinu bilježe pad, te se prema trendu i tendencijama kretanja, kao i dugotrajnom terenskom i praktičnom iskustvu Inspektorata ne smatra da ova negativna pojava značajno utiče na tržište i plasman proizvoda“, poručili su iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Ne zna se koliko je neevidentirane robe u opticaju
Iako nadležni poručuju je primjetan trend smanjenja nelegalne robe u prometu upućeni, kažu da ne postoje pouzdane procjene koji je udio takve robe na tržištu i kolika je njena vrijednost.
„Pretpostavlja se da je udio značajan, posebno u kategorijama koje su opterećene višim poreskim i drugim nametima i omogućavaju veću zaradu“, naveo je ekonomski analitičar Igor Gavran.
Poručuje da neevidentirana roba u prometu ima negativan efekat na privredu.
„Riječ je o nelojalnoj konkurenciji koja zahvaljujući izbjegavanju legalnih tokova i dodatnih troškova koje zakonito poslovanje podrazumijevaju može biti plasirana po nižim cijenama i time atraktivnija za kupca“, rekao je on i dodao da je ova praksa posebno izražena u kriznim vremenima poput aktuelnih, kada se posebno traži svaka prilika za uštedu.
Kada je u pitanju sama roba, Gavran smatra da se uglavnom radi o onoj stranog porijekla.
„Osim u slučaju domaćeg duvana, koji se nažalost profitabilno praktično jedino može plasirati nelegalnim tokovima, i nekih drugih izuzetaka, uglavnom je riječ o uvoznim proizvodima različitog porijekla“, naveo je Gavran.
Zahvaljujući korupciji neregistrovane robe lako „izbjegnu“ kontrolu
Smatra da korupcija koja je prodrla u sve sfere života i rada u BiH pomaže širenju neevidentirana robe u redovnim tržišnim tokovima.
„Korupcija je itekako vezana sa ovim procesom, jer je zahvaljujući korupciji i moguće da veće količine neregistrovane robe izbjegnu kontrolu i naplatu dadžbina. Kao i druge nezakonite aktivnosti i ove se uzajamno pomažu i miješaju“, naveo je on.
Kako bi se trenutna situacija promijenila Gavran smatra da treba da se djeluje u dva osnovna smjera.
„Poboljšati poslovno okruženje i olakšati legalno poslovanje tako da se umanji motivacija za kršenjem zakona jer će se moći uspješno poslovati i u skladu sa svim propisima. Strogim kontrolama i sankcijama sprječavati i kažnjavati nelegalnu trgovinu i korupciju koja je olakšava“, precizirao je Gavran.
CAPITAL: Vesna Popović
