BEOGRAD, Građani Srbije danas manje troše nego u vrijeme najdublje krize, pa je ovog februara u odnosu na februar 2009. zabilježen pad prometa na malo od oko 10 odsto.
Trgovci kažu da se kupuje samo najneophodnije i po mogućstvu najjeftinije, a sve veći broj potrošača vratio je u upotrebu skoro zaboravljeno sredstvo za finansijsko snalaženje – čekove.
Iz supermarketa ljudi izlaze sa jednom kesom, polupraznom. U njoj su samo namirnice za dnevnu upotrebu – hljeb, mlijeko ili jogurt. Bilo da primaju penziju ili platu, kažu da poslije plaćanja sve skupljih računa ne ostaje mnogo za prodavnicu.
Priču naših sugrađana potvrđuju i statistički podaci. Posljednji, iz februara ove godine pokazuju da je promet na malo opao za 9,3 odsto u odnosu na isto vrijeme prošle godine, kada je kako objašnjava ekonomista Miroslav Zdravković, kriza bila najdublja.
„Pad prometa na malo koji je u realnom iznosu deset odsto nam govori da ljudi uskraćuju sebi gotovo sve osim par osnovnih đivotnih namirnica. Zato što prosečno domaćinstvo veći deo prihoda mora da izdvoji na plaćanje struje, komunalnih usluga, a isto tako su i troškovi otplate kredita znatno skočili i veće su kamate mnogo veće nego pre izbijanja krize“, kaže on.
Na rafovima prodavnica sve više ostaju slatkiši, kvalitetniji sokovi ili mesne prerađevine. Luksuz je, prema riječima Milene Radulović iz trgovinskog lanca Jabuka, postala i flaširana voda koja je ne tako davno tek počela da se redovno koristi u srpskim domaćinstvima.
Ona kaže da kupci tako „kupuju jaja ’c’ klase čija je cena 6,9 dinara, a ne ’a’ klase čija je cena 8-9 dinara. Ako su u pitanju i hleb i mleko gledaju nižu cenu. Dosta se gleda gde su akcije i puno se koriste litarska pakovanja šampona čija je cena kudikamo niža i roba koja nije brendirana već koja zadovoljava potrebe“.
Ekonomisti procjenjuju da će kako godina odmiče potrošačka korpa biti sve praznija. Do vrlo neizvjesnog odmrzavanja plata i penzija može da dođe tek krajem godine što će minimalno popraviti finansije samo onih koje plaća država. S druge strane, rast poreza na dodatu vrijednost sve je izvjesniji, a njegov efekat na inflaciju od 2,5 odsto osjetiće svi građani. B92