VATERLO, Uprkos vjerovanju dvije trećine Evropljana da je upotreba gotovine “prljava navika”, tek svaka peta osoba pere ruke poslije korišćenja keša, pokazalo je istraživanje koje je sprovela kompanija MasterCard.
Psiholozi kažu da je keš za ljude simbol ekonomske moći i individualnog uspjeha pa ga se zato teško odriču. Biolozi ukazuju da su ljudi odavnina znali da je novac prvljav, povezujući ga sa epidemijom kuge, pa su ga potapali u rastvor vode i sirćeta, dok bankari umjesto gotovine preporučuju korišćenje beskontaktnih bankovnih metoda.
Istraživanje koje je sprovedeno na više od 9.000 ispitanika iz 12 evropskih zemalja, pokazalo je da iako smatraju da je gotovina u većoj mjeri nehigijenska od rukohvata u javnom prevozu ili hrane koja se dijeli u kafićima – poput kikirikija, Evropljani imaju poteškoća da prestanu sa lošom navikom trošenja “prljavog keša”.
Prvo istraživanje koje su kompanija MasterCard i Univerzitet u Oksfordu sproveli 2013. godine, pokazalo je da prosječna evropska novčanica sadrži 26.000 bakterija koje predstavljaju potencijalnu opasnost po zdravlje.
Iako su ispitanici i u ovogodišnjem istraživanju prepoznali potencijalnu opasnost po zdravlje koja je povezana sa rukovanjem gotovinom, kod ispitanika širom Evrope postoji velika razlika između riječi i dijela. Taj jaz je najveći u Mađarskoj i Finskoj, što ukazuje na razliku u njihovom uvjerenju da je gotovina prljava i vjerovatnoće da će oprati ruke nakon baratanja kešom.
U istraživanju je konsultovana i psiholog Dona Donson koja je utvrdila da je “novac u obliku opipljivih novčanica i kovanica najvidljiviji oblik ekonomske moći i individualnog uspjeha, i zato je ljudima teško da stvore i održe bilo kakve negativne konotacije povezane sa novcem”.
Donsonova je, takođe, ustvrdila da je veliki jaz između onoga što ispitanici kažu i rade nastao zbog nedostatka “povezanosti” – ljudi možda shvataju da se na novcu skupljaju bakterije, ali ne povezuju bolesti sa baratanjem novcem.
Profesor biologije na Tehnološkom institutu Kork u Irskoj Džim O Mahoni rekao je da je veza između novca i higijene odavno utemeljena.
Prema njegovim riječima postoje izvještaji da su stanovnici sela u Engleskoj vjerovali da je novac nekako povezan sa epidemijom kuge, te su ga ostavljali u vodi pomješanoj sa sirćetom kako bi ga dekontaminirali.
Direktor Sektora za beskontaktna plaćanja u kompaniji MasterCard Europe Kris Kangas dodao je da Evropljani imaju poteškoća da prestanu sa lošom navikom trošenja gotovine, iako su svjesni njenih higijenskih rizika.
“Korišćenje beskontaktne platne metode nije samo inovativan način plaćanja, već ono takođe pomaže da se eliminišu neke od bakterija i bacila za koje znamo da se prenose novčanicama i kovanicama”, naveo je on. Tanjug
