BANJALUKA, Komercijalna vrijednost instaliranog piratskog softvera na ličnim računarima u BiH u 2011. godini iznosila je 15 miliona dolara, a stopa piratstva i dalje iznosi 66 odsto ukupnog korištenog softvera, rezultati su Globalne studije o softverskom piratstvu za 2011. godinu Međunarodnog udruženja proizvođača poslovnog softvera /BSA/.
Portparol BSA u BiH Mirna Milanović-Lalić rekla je da je stopa piratstva u BiH nepromijenjena u odnosu na 2010. godinu, zbog čega BiH i dalje ima značajne gubitke, ali se značajan broj aktivnosti na suzbijanju softverske piraterije desio tokom ove godine tako da je realno očekivati bolje rezultate u narednoj studiji.
“BSA smatra da je neophodno nastaviti sa naporima usmjerenim na smanjenje stope sotverskog piratstva jer se time štite prava proizvođača koji ulažu u razvoj tehnologije, a pored toga direktno se doprinosi razvoju bosanskohercegovačke privrede”, rekla je Milanović-Lalić.
Menadžer za antipiratstvo Majkrosofta BiH Melisa Selesković-Kapić rekla je da, iako ovogodišnja studija pokazuje da piratstvo i dalje prijeti globalnoj ekonomiji, BiH bilježi pozitivne promjene percepcije zakonske regulative intelektualnog vlasništva.
“Nelicencirano korištenje softvera i dalje koči IT inovacije, otvaranje novih radnih mjesta i ekonomski rast širom svijeta. Rezultati studije veoma jasno pokazuju važnost koju ima edukacija velikih, srednjih i malih preduzeća i krajnjih korisnika o rizicima koje nosi nelicencirano korištenje softvera i, naravno, šta je to što oni mogu učiniti da bi se spriječile posljedice, kako tehnološke, tako i pravne”, upozorila je Kapić.
Ovogodišnjom devetom studijom o piratstvu, koju su objavili BSA i vodeća kompanija za istraživanje tržišta IT industrije Aj-Di-Si, utvrđeno je da stopa piratstva na globalnom nivou iznosi 42 odsto, dok je komercijalna vrijednost softverskog piratstva narasla sa 58,8 milijardi dolara u 2010. na 63,4 milijarde dolara u 2011. i to zbog svjetskih ekonomija u razvoju, gdje su stope piratstva najveće.
Ove godine studija, takođe, uključuje i istraživanje između 15 000 korisnika ličnih računara iz 33 zemlje koji formiraju mišljenje od okvirno 82 odsto globalnog računarskog tržišta, saopšteno je iz društva za komunikacijski menadžment “Pristop” Sarajevo.
Rezultati ovog dijela istraživanja su pokazali da su najčešći korisnici piratskog softvera veoma mlade muške osobe za koje je dvostruko veća vjerovatnoća da žive u zemljama u razvoju i da poslovni korisnici priznaju korištenje piratskog softvera češće nego drugi, jer je velika šansa da će kupljeni softver za jedan računar instalirati na veći broj računara u kancelariji.
Na globalnom nivou postoji jaka podrška za prava intelektualne svojine ali sa druge strane nisu identifikovani pravi motivacioni alati za korisnike piratskog softvera da promijene svoje ponašanje u praksi, tako da samo njih 15 odsto u zemljama u razvoju spominje rizik da budu uhvaćeni kao razlog zbog kojeg ne bi nabavili piratski softver.
IDC globalno istraživanje o stopi softverskog piratstva za 2010. godinu je uzeo u obzir piratski softver na računarima, uključujući desktop računare, laptope, ultra-pokretne i netbukove. Piratstvo je istraživano u operativnim sistemima, sistemskom softveru, kao što su baze podataka i bezbjednosni paketi, i aplikacijski softver, sa legitimnim besplatnim softverom i open sors softverom. Srna