FOČA – Na gradilištu elektroenergetskog sistema „HE Bistrica“ pojavilo se klizište za čiju sanaciju biti potrebno više od šest miliona maraka, saznaje portal CAPITAL.
Ovaj projekat obuhvata gradnju tri hidrocentrale, a klizište se pojavilo na pregradnom mjestu centrale B2 i pristupnom putu.
Ugovor o sanacije je nedavno potpisan sa firmom „Bossil“ iz Viteza koja je bila najpovoljnija na tenderu sa ponudom od 4,99 miliona KM bez PDV-a, odnosno 5,84 milona KM kada se obračuna porez.
U ovu cijenu ulaze zemljani i betonski radovi te sanaciju klizišta šipovima i sidrima.
Takođe, u toku je i tender za uslugu tehničkog nadzora, čija je procijenjena vrijednost 300.000 KM bez PDV-a, odnosno 351.000 KM sa ovim porezom.
Do objave teksta nismo uspjeli stupiti u kontakt sa direktorom preduzeća „HE Bistrica“ Dejanom Pavlovićem kako bi dobili više informacija.
On je krajem prošle godine za „Nezavisne novine“ izjavio da je urađeno 40 odsto posla na ovom projektu te da će objekti biti na mreži u prvoj polovini 2027. godine.
U Centru za životnu sredinu Banjaluka napominju da je Studija uticaja na životnu sredinu nekvalitetna.
„Sama studija je rekla da će sve proći u najboljem redu, a sada vidimo da se javljaju problemi na terenu“, kazali su oni.
Podsjećamo, ugovor o izgradnji ovih elektrana potpisan je 2019. godine sa kineskom firmom AVIC-ENG, a radovi na projektu vrijednom preko 100 miliona evra su počeli 2021. godine.
Početku radova prethodio je nesvakidašnji dogovor između Elektroprivrede Republike Srpske i laktaškog biznismena Milenka Čičića.
Naime, Srpska je Čičiću, odnosno njegovom preduzeću “Kaldera” prije 17 godina za 6,8 miliona maraka prodala kocesiono preduzeće “HE Bistrica”.
Iako na gradnji hidrocentrala nije uradio ništa, Republika Srpska, odnosno „Elektroprivreda RS“ je 2019. godine kupila preduzeće i po tom osnovu mu isplatila preko 21 milion maraka.
Hidroelektane se grade u donjem toku rijeke Bistrice, uz magistralni put Foča-Sarajevo, a svaka će se sastojati od brane, dovodnog tunela, cjevovoda i mašinske zgrade.
Ukupna instalisana snaga ovog sistema je 39 megavata sa ukupnom godišnjom proizvodnjom 152 gigavat časa električne energije.
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Ako se zna ko je u međuvremenu postao novi većinski vlasnik Kaldere (ja znam ali neću da kažem), ne treba da čudi što je država Kalderi platila 21 milion, odnosno više za oko 15 miliona od onoga što je ta ista Kaldera (sa Čolićem kao vlasnikom) platila ED Pale. Postavlja se logično pitanje: gdje je završila razlika. Ja znam ali neću da kažem. Inače, za HE Bistricu su pravi stručnjaci znali da je skoro tehnički neizvodljiva zbog sastava i konfiguracije terena, kao i BuknBijel, Ulog, itd. Znači, Kaledra je državi prodala čavče pod golupče, a da su i prodavac i kupac za to znali. To je, pretpostavka je, pravi kriminal, kao što je ono što se dešavalo sa TE Gacko II (ČEZ pranje pranje para i mito), TE Ugljevik (Serdarov), požar u arhivi Razvojne banke, izgradnja zgrade Vlade, Rafinerija Bosanski Brod, privatizacija Alumine, itd., itd