BEOGRAD, Ukoliko bi neka banka odlučila da se povuče iz Srbije, to ne bi imalo nikakvih posljedica na građane, odnosno na njihove kredite i štednju.
Svi zajmovi u tom slučaju nastavljaju da se otplaćuju po ugovorenoj dinamici, a obaveze prema štedišama preuzima Agencija za osiguranje depozita.
Bankarski system Srbije je stabilan, s tim što ima banaka koje su tokom prošle godine loše poslovale. U pitanju je desetak banaka sa malim tržišnim učešćem. Njih mogu da pomognu vlasnici, odnosno matica i država sa dodatnim kapitalom. Ako se povuku njihovi klijenti ne bi bili oštećeni, jer iza njih bi stala država.
Svaku nepravilnost u radu utvrđuje Narodna banka Srbije i predlaže rješenje za prevazilaženje problema. Ukoliko se ne postupi po nalogu, centralna banka uvodi prinudnu upravu.
– Povlačenje banke sa nekog tržišta nije nimalo jednostavan, niti jeftin postupak – kaže jedna bankar.
– Odlazak sa tržišta, ne znači da ona stavlja katanac i vraća se svojoj matici u zemlju iz koje je došla. Naime, ako bi se neka banka odlučila na takav korak, morala bi da proglasi dobrovoljnu likvidaciju i da u tom statusu ostane sve dok postoje bilo kakva potraživanja. Ona ne može da zahtjeva od klijenta da vrate kredite u cjelosti, bilo da su kratkoročni ili stambeni. Građani normalno nastavljaju da otplaćuju svoje rate.
Kada je u pitanju štednja, obaveze preuzima Agencija za osiguranje depozita, koja garantuje za uloge do 50.000 evra. Ona otplaćuje kamatu klijentima na rok na koji je štednja uložena, a onda isplaćuje glavnicu.
Prezaduženi
– Teško da će bilo koja strana banka, a naročito prvih deset koje su se već pozicionirale na našem tržištu da odluči da se povuče – smatra Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta.
– One mogu samo da smanje plasman kredita koristeći domaće izvore. To teško može da pogodi stanovništvo, koje je već toliko zaduženo. Novosti
