BIJELJINA, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske finanijski će podržati povrtare iz Semberije koji investiraju u proizvodnju, a zatim svoje proizvode plasiraju u fabriku “Sava”, obećao je Boris Pašalić, resorni ministar.
U pitanju su sredstva iz IFAD projekta vrijednog 2,1 milion maraka, a koja su namijenjena za poslovno povezivanje proizvođača i otkupljivača, od čega će Ministarstvo učestvovati sa 900.000 maraka.
“Proizvođačima će biti obezbijeđeno 40 odsto investicije neophodne za proizvodnju, a ti proizvodi će onda da završe u fabrici. Podrška od 10 odsto dolazi iz lokalne zajednice, a ostatak ulažu ‘Sava’ i proizvođači”, pojasnio je Pašalić, koji je danas posjetio ovu fabriku.
On je naglasio da su sredstva na raspologanju i da su operativna, te da sada sve zavisi od biznis plana.
Stevo Filipović, direktor fabrike, rekao je kako je prije desetak dana održan sastanak o formiranju klastera, pri čemu je formiran inicijativni odbor, a nastavljaju se i aktivnosti na biznis planovima.
“Mi svu sirovinu koju kupimo na području Republike Srpske preradimo u finalan proizvod, a 80 odsto svoje proizvodnje izvezemo u inostranstvo, pri čemu se taj novac vraća i krajnja potrošnja je u Republici Srpskoj”, naveo je Filipović.
On je zahvalio Ministarstvu na trudu da se napravi iskorak za dobro fabrike, i Bijeljine i RS, a na prvom mjestu poljoprivrednika, koji će, kako je rekao, moći da rade u ambijentu gdje imaju podršku.
Ideju povezivanja kroz klaster podržali su i u banjalučkoj “Vitaminci”, gdje kažu kako je problem prerađivača to što moraju raditi s velikim robnim proizvođačima, a sitni farmeri to nisu.
“Oni proizvode, ali nama trebaju sigurne količine i jaki ugovori uz garanciju da ćemo dobiti ono što se ugovori. Ako nam, primjera radi, treba 2.000 tona paprike, za svakog proizvođača pojedinačno to je puno, ali za klaster neće biti”, kaže Žarko Mikić, direktor preduzeća.
Dodaje kako preduzeće zbog sertifikacije mora da prati šta se dešava na njivi, a da je to nemoguće kod svakog farmera pojedinačno.
“Međutim, ako se udruže u klaster, on će imati agronome, inženjere i ljude koje se time bave i moći ćemo se na to osloniti”, rekao je Mikić.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, ocjenjuje kako proizvođači, otkupljivači i prerađivači moraju biti uvezani kako bi opstali.
Međutim, kako je priznao, ta saradnja je do sada bila slaba zbog velikog nepovjerenja koje vlada među njima.
Smatra kako država finansijsku pomoć prije svega treba da da proizvođačima, a ne prerađivačima.
“Imali smo slučaj da su jedne godine prerađivači dobijali sredstva podrške, a zatim od tog novca kupovali kupus iz Srbije jer je bio jeftiniji od onog u Bijeljini, a koji je na kraju propao. Proizvođači od toga nisu imali nikakvu korist”, upozorio je Mastalo. Dejan Tovilović/Nezavisne