BRISEL, Kipar danas od Danske preuzima šesmomjesečno predsjedavanje EU. Kipar preuzima šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo EU usred evropske finansijske i ekonomske krize, teških unutarevropskih pregovora o šengenu, bankovnoj uniji i neizvjesnosti o sudbini evrozone.
Kiparski ambasador pri EU Kornelijus Korneliu izjavio je ranije da predsjedavanje dolazi u najtežem trenutku od kada Unija postoji, ali da će njegova zemlja dati podršku zapadnom Balkanu u evropskim integracijama.
“Zalagaćemo se za približavanje zemalja zapadnog Balkana, Islanda i Turske EU”, naveo je kiparski diplomata.
On je naglasio da njegova Vlada ostaje pri stavu koji dijeli sa još četiri članice EU, a to je da neće priznati Kosovo, ali će nastaviti sa politikom poboljšanja društvenih i ekonomskih odnosa.
Veliki teret kiparskog predsjedavanja je Turska, jer je Ankara odlučila da zamrzne odnose sa Briselom za vrijeme kiparskog predsjedavanja EU.
Drugi mogući problem sa kojim će se suočiti Kipar jeste finansijske prirode. Ova uvijek dobrostojeća zemlja u krizi je jer je jako povezana sa grčkim finansijskim sektorom i pati od te izloženosti.
Kipar ne isključuje mogućnost da, za vrijeme predsjedavanja, ako bude potrebno, zatraži i pomoć EU u spasavanju svojih banaka.
Najvažnije što se očekuje od Kipra jeste da i dalje obezbjeđuje uslove za nastavak pregovora o Višegodišnjem budžetskom okviru, odnosno briselskom budžetu koji se dogovara za period 2014-2020. godina.
Kipar ima dva “prioriteta” tokom predsjedavanjem EU, a to su integrisana pomorska politika i zajednička politika prema azilantima. Oba pitanja interesuju južnoevropske članice koje izlaze na mediteranska mora.
Kipar je od 1974. godine podijeljen na međunarodni priznat i u EU integrisani južni dio u kojem su kiparski Grci i sjeverni u kojem su kiparski Turci i čiju samoproglašenu republiku priznaje samo Ankara.