PEKING, Od jula do septembra Kina je ostvarila rast veći za 7,8 odsto nego u istom periodu prošle godine, prenosi RTS.
Svoju do sada uspješnu ekonomsku formulu zasnovanu na proizvodnji i izvozu, Kina mora da preusmjeri na jačanje domaće potrošnje, koja je i dalje nedovoljna, ocjenjuju analitičari.
U vrijeme globalne krize i recesije, gotovo nestvarno zvuče podaci sa kojima izlaze kineski statističari. Od jula do septembra, Kina je ostvarila rast veći za 7,8 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Time je završeno usporavanje koje je trajalo dva tromjesečja.
Kinesko rukovodstvo najavljuje dugoročne reforme i orijentaciju privrede ka sporijem, ali održivom rastu – zasnovanom na domaćoj potrošnji umjesto na izvozu.
Poslije višemjesečnog usporavanja, kineska privreda najzad pokazuje znakove stabilizacije.
Tome su doprinijele vladine mjere za podsticanje rasta, snižavanje poreza za mala preduzeća i ubrzanje infrastrukturne potrošnje.
MMF procjenjuje da je Kina, kao ključni pokretač globalnog rasta, na dobrom putu da ove godine ostvari rast od 7,6 odsto, o čemu mnoge države mogu samo da sanjaju.
“Ovo je dobar trenutak za našu ekonomiju, koja u cjelini ima stabilan rast. Odlukom centralne vlade u Pekingu, naredna faza biće posvećena naučnom razvoju, reformama, otvaranju i jačanju domaćeg tržišta, kako bismo osigurali dugoročni rast”, kaže Šeng Laijun iz Nacionalnog biroa za statistiku.
Dugoročno, pred Kinom stoji nimalo lak izazov, ocjenjuju analitičari. Svoju do sada uspješnu ekonomsku formulu zasnovanu na proizvodnji i izvozu, mora da preusmjeri na jačanje domaće potrošnje, koja je i dalje nedovoljna.
“Očekujem da ćemo u dogledno vrijeme, za neke dvije do tri godine, vidjeti usporavanje kineskog rasta, ali će on ipak biti održiv. Prognoze su da će iznositi između pet i šest odsto”, kaže finansijski stručnjak Endrju Ikonomos.
U Kinu po investicije
Nezaustavljiv razvoj kineske privrede nije više mamac samo za zemlje u razvoju već i za najbogatije. U Kinu po nove investicije uskoro stižu premijeri Rusije i Indije. Prije njih to je učinio britanski ministar finansija. Otvorio je vrata londonskog Sitija za kineske banke i trgovinu kineskim huanom.
Dogovoreno je takođe da Kinezi grade kompleks objekta na aerodromu u Mančesteru i nuklerane elektrane u Velikoj Britaniji.
Britanski ministar finansija Džordž Ozborn kaže da će Kinezi postati većinski vlasnici britanskih nuklearnih elektrana, čija je bezbjednost u nadležnosti britanskih stručnjaka.
“To je dobra odluka, jer će u izgradnju nuklearki biti uložen kineski novac, a ne sredstva naših poreskih obveznika. Sada možemo više novca da uložimo u opremu škola i bolnica. Dugoročno gledano, porodice u Britaniji plaćaće manje račune za struju”, kaže Ozborn.
U pohod na investicije put Kine krenuo je i gradonačelnik Londona Boris Džonson. Kaže da britanska prestonica nije zabranjeni grad za kineske ulagače i preporučuje britanskim đacima da, poput njega, uče kineski jezik.
Britanija najavljuje i lakše izdavanje viza državljanima Kine, kako bi se podstakao dolazak imućnih kineskih turista. RTS