BANJALUKA, Očekuje se da će oporavak BiH od globalne ekonomske krize biti spor i dugotrajan, a tek 2011. godine ekonomski rast bi mogao biti snažniji, procjenjuje Kemal Kozarić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH).“Nakon prošlogodišnjeg drastičnog pada, u ovoj godini očekujemo oživljavanje kreditnog rasta, ali treba imati u vidu činjenicu da je ova godina izborna i da politički ambijent ne obećava povoljnu klimu za ekonomski napredak”, ističe Kozarić.
Da bi se stanje u BiH poboljšalo, kako naglašava, neophodno je nastaviti proces privatizacije, pojačati proizvodnju i izvoz, uvozne komponente supstitirati onima koje BiH već proizvodi, te provesti reforme.
Govoreći o monetarnoj politici CB BiH, Kozarić ističe da će i ubuduće CB BiH svoju monetarnu politiku voditi u okviru karensi borda.
“Svoje pozitivne strane takav model pokazao je i u uslovima krize, tokom koje je CB BiH uspjela sačuvati monetarnu stabilnost, a njen značaj su prepoznali i domaći i međunarodni zvaničnici i brojni finansijski stručnjaci”, ističe Kozarić.
Da li se tokom ove godine može očekivati oporavak od globalne ekonomske krize u BiH i kakav značaj u tom pogledu ima aranžman BiH s Međunarodnim monetarnim fondom?
KOZARIĆ: BiH je u 2009. godini, za razliku od ranijih godina, zabilježila pad bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji je ušao u negativnu zonu i iznosi minus tri odsto. Dok evropske zemlje objavljuju izlazak iz krize, a Međunarodni monetarni fond (MMF) podiže prognoze ovogodišnjeg svjetskog ekonomskog rasta, BiH ove godine može očekivati tek blagi oporavak, povratak BDP-a u pozitivnu zonu i njegov rast za oko 0,5 odsto. Očekuje se da će oporavak BiH biti spor i dugotrajan, a tek 2011. godine ekonomski rast bi mogao biti snažniji. Nakon prošlogodišnjeg drastičnog pada, u ovoj godini očekujemo oživljavanje kreditnog rasta, ali treba imati u vidu činjenicu da je ova godina izborna i da politički ambijent ne obećava povoljnu klimu za ekonomski napredak. Stendbaj aranžman u postojećoj situaciji služi najvećim dijelom kao budžetska podrška. Prva tranša koju je BiH dobila poslužila je za socijalna davanja, a vjeruje se da će u te svrhe biti iskorištena i druga, ako BiH ispuni uslove koje je postavio MMF. Bilo je planova da jedan dio druge i treće tranše budu usmjereni u realni sektor, no ako ugovor s MMF-om ne bude realizovan, sve ove stavke pretrpjeće smanjenja. U vrijeme kada je BiH tražila pregovore s MMF-om o stendbaj aranžmanu nije bilo slobodnih sredstava. Problemi u BiH neće biti riješeni ovim sredstvima od MMF-a. Neophodno je da se nastavi proces privatizacije, pojačaju proizvodnja i izvoz, uvozne komponente supstitiraju onima koje BiH već proizvodi, te provedu reforme.
Koje su najveće potencijalne opasnosti za bh. ekonomiju?
KOZARIĆ: Problem bh. ekonomije u ovom trenutku, ali i inače, jeste obim izvoza i smatram da bh. vlasti trebaju poboljšati uslove poslovanja privredi, smanjiti opterećenja kada su u pitanju porezi i doprinosi, omogućiti nova ulaganja, firmama koje zapošljavaju nove radnike i koje realizuju nova ulaganja osigurati poreske olakšice i druge podsticaje, te da podrže poljoprivrednu proizvodnju. Na bh. ekonomiju utiče i smanjena kreditna aktivnost, potom smanjenje stranih investicija. Treba spomenuti i činjenicu da BiH nema baš najbolji ugled u svijetu, za koji je sama kriva, što dodatno otežava njene ekonomske aktivnosti. Kao problem vidim i veliku nezaposlenost, koja iznosi oko 24 odsto.
Banke koje posluju u BiH tokom prošle godine smanjile su obim svoje kreditne aktivnosti za tri odsto u odnosu na kraj 2008. Koliko to pogoršava stanje u realnom sektoru ekonomije?
KOZARIĆ: Komercijalne banke su znatno smanjile kreditne aktivnosti i u prošloj godini je zabilježen drastičan pad kreditnog rasta, što predstavlja problem za realni sektor. No, to predstavlja problem i za komercijalne banke, jer je smanjenje kreditne aktivnosti komercijalnih banaka prouzrokovalo 42 odsto smanjenja ukupne profitabilnosti bankarskog sektora u BiH. Za privredu je najgore ako nema sredstava, a za banke ako sredstva stoje neplasirana. Jasno je da je do smanjenja kreditne aktivnosti došlo usljed ekonomske krize, te su banke teže dolazile do novca na međunarodnom tržištu, a rizik naplativosti je povećan. Vrlo je važno da komercijalne banke u ovoj godini nastave s kreditnim aktivnostima privredi i građanima, što je navedeno i u Bečkoj inicijativi koju je potpisalo devet banaka, čije banke kćerke posluju u BiH, naravno uz procjenu rizika plasmana.
Smatrate li opravdanim tvrdnje Udruženja banaka da u BiH nedostaje kvalitetnih poslovnih projekata koje bi banke kreditirale?
KOZARIĆ: Činjenica je da je bankarski sektor u BiH sve vrijeme visokolikvidan i to je dobro. Tome u prilog govori i podatak da banke drže znatno više iznad sredstava obavezne rezerve. Iako su ta sredstva kratkoročna, i ona bi mogla biti izvor za kratkoročno kreditiranje realnog sektora. Također, treba podsjetiti na činjenicu da je bankarski sektor u BiH tokom posljednjih nekoliko godina, što znači i prije krize, imao oko 30 odsto neplasiranih novčanih sredstava u strukturi svoje aktive. Zaključak koji se nameće jeste da se banke ponašaju racionalno i da vode računa o svojoj izloženosti kreditnom riziku, te da svoje plasmane prilagođavaju vlastitim procjenama rizika, ali i kvalitetu i raspoloživosti projekata koji traže bankarska sredstva. Ono što zabrinjava jeste stanje u realnom sektoru, koji je pogođen krizom. Međutim, prethodno navedeni podaci ukazuju na to da je u BiH dobrih projekata nedostajalo i prije izbijanja globalne krize. Vjerujem da je kriza istovremeno i izazov i šansa, te da bi i privrednici trebalo, i u najtežim okolnostima, da tragaju za šansama da opstanu i izađu iz krize.
Šta to znači?
KOZARIĆ: To znači da treba pripremati programe, a iskustvo potvrđuje da dobri programi uvijek nađu finansijere. U tom smislu bi i banke mogle ponuditi stručnu pomoć svojim klijentima u pogledu povezivanja sa novim poslovnim partnerima, pristupa novim tržištima i zajedničkoj pripremi izvoznih i razvojnih projekata. Izreka da se povjerenje teško gradi, a lako narušava je možda najjače izražena u bankarskom svijetu. Smatram da je povjerenje u bankarski sektor u BiH, uprkos krizi, očuvano, a bankari nas uvjeravaju da oni nisu izgubili povjerenje u svoje klijente. Sljedeći problem koji treba navesti jeste pad kreditne sposobnosti klijenata i mogućnosti urednog servisiranja. Povećanje broja izgubljenih radnih mjesta i problemi s kojima se kompanije susreću direktno su uticali na nivo kredita koji se teško ili nikako ne otplaćuju i koji su se znatno povećali, te sada iznose 4,8 odsto od ukupnih kredita, s tendencijom pogoršanja u ovoj godini. Takve firme već imaju problem sa servisiranjem obaveza i banke u takvim slučajevima, što je sasvim logično, procjenjuju rizičnost svojih plasmana.
Kamate na potrošačke kredite u BiH su izuzetno visoke, te su, prema mišljenju nekih, okarakterisane kao zelenaške. Kako to ocjenjujete i da li smatrate da je moguće i na koji način uticati na takvu politiku poslovanja banaka?
KOZARIĆ: Formiranje kamatnih stopa je stvar poslovne politike svake komercijalne banke. Bankari kao razlog za smanjeni obim kreditne aktivnosti i visoku kamatnu stopu najčešće navode uslove i okolnosti u kojima se odvija poslovanje. Naime, iako prevlađuju ocjene da je bankarski sektor u BiH “zdrav”, posmatrano iz ugla njegove likvidnosti, kretanja depozita, kapitala i adekvatnosti kapitala, štednje i ukupnog povjerenja deponenata i štediša, banke su suočene s problemima težeg i skupljeg pristupa novim izvorima sredstava, te s problemima s kojima se susreću njihovi klijenti. Osim toga, BiH spada u kategoriju rizičnih zemalja, o čemu svjedoči i kreditni rejting zemlje koji također utiče na visinu kamatne stope. U posljednje vrijeme, kamatne stope, govorim o kamatnim stopama u cjelini, bilježe blagi pad, te su u prosjeku na kratkoročne kredite stanovništvu s valutnom klauzulom iznosile u novembru 2009. godine 10,12 odsto, a u septembru 10,64 odsto. U privredi prosječne kamatne stope iznose 8,75 odsto, a u septembru su iznosile 8,82 odsto. Kamatne stope na dugoročne kredite stanovništvu sa valutnom klauzulom u novembru 2009. godine iznosile su 9,74 odsto, a u septembru 10,22 odsto. Posmatrano regionalno, BiH ne spada u kategoriju zemalja s najvišim kamatnim stopama.
Prošle godine su riješene prve tužbe podnesene protiv banaka koje su nezakonito podigle kamate. S obzirom na to da se građani i dalje žale na visoke kamatne stope, smatrate li da je potrebno uvesti još neke vidove kontrole poslovanja banaka?
KOZARIĆ: Bez želje da komentarišem da li su banke zakonito ili nezakonito podigle kamatne stope, mislim da se rješenje moglo naći prije suda i da bi to bilo bolje za sve. Što se tiče kontrole poslovanja banaka, za to su nadležne entitetske agencije za bankarstvo. Do nesporazuma između građana i komercijalnih banaka je, u određenoj mjeri, došlo i zbog loše informisanosti građana, te njihove neupućenosti u sve ugovorne pojedinosti. Smatram da banke treba da imaju selektivan pristup prema klijentima, jer je vrijeme visokih profita banaka iza nas.
Da li smatrate da je sistem karensi borda još najbolje rješenje za bh. valutu. Do kada na takav način BiH treba da štiti svoju monetarnu stabilnost?
KOZARIĆ: Monetarna politika BiH je jedna od oblasti koje funkcionišu i predstavlja sidro ovako slabe bh. ekonomije. Ovakav vid monetarne politike je karakterističan za nestabilna područja, kakvim se smatra i BiH. Svoje pozitivne strane takav model pokazao je i u uslovima krize, tokom koje je CB BiH uspjela sačuvati monetarnu stabilnost, a njen značaj su prepoznali i domaći i međunarodni zvaničnici i brojni finansijski stručnjaci. I nadalje će CB BiH svoju monetarnu politiku voditi u okviru karenski borda, jer smatramo da je to najbolje rješenje za BiH u ovom trenutku, najbolje za male, otvorene ekonomije i za nestabilne uslove poslovanja.
U BiH je zvanična stopa inflacije veoma niska, ali je činjenica da je kupovna moć građana sve niža. Kako ocjenjujete taj odnos zvanične i “nevidljive” inflacije?
KOZARIĆ: Za izračunavanje inflacije u BiH u obzir se uzima više od 600 proizvoda i usluga. Tokom godine, neki od njih poskupljuju, neki postaju jeftiniji. Najveću inflaciju BiH je zabilježila sredinom 2008. godine, a takav rast je bio uslovljen, prije svega, porastom cijena nafte i prehrambenih proizvoda na svjetskom tržištu. Krajem 2008. godine, sa prvim implikacijama globalne ekonomske krize i padom tražnje dolazi do usporavanja rasta cijena, te dolazi do deflacije. Produbljivanje ekonomske krize, kako u zemlji tako i u svijetu, te pad tražnje, uslovili su dalji pad cijena u 2009. godini. Tako je i u BiH zabilježena deflacija, odnosno pad cijena na godišnjem nivou. No, generalno, u BiH je stopa zvanične inflacije već godinama, sa izuzetkom 2008, niska, što je vrlo značajno za ukupnu makroekonomsku stabilnost i poslovni ambijent, pogotovo u kontekstu negativnih iskustava sa visokom inflacijom na našim prostorima u prošlosti.
Koliko je ove godine predviđeno novca za otplatu spoljnog duga BiH?
KOZARIĆ: Ukupno je za otplatu spoljnog duga BiH u 2010. godini planirano 348 miliona KM. Od toga je za FBiH planirano 220 miliona KM, za RS 123,5 miliona KM, a za državne institucije i Brčko distrikt oko četiri miliona KM. Kako je projekcija pravljena u novembru prošle godine, te podatke treba uzeti s rezervom.
U BiH su prošle godine registrovane 8.873 lažne novčanice i kovanice, od čega 3.296 krivotvorenih novčanica konvertibilne marke. S obzirom na to da je evidentan porast falsifikovanja novčanica u odnosu na raniji period, da li je ta pojava zabrinjavajuća?
KOZARIĆ: Treba reći kako je velika većina krivotvorina slabe kvalitete, te ih je lako detektovati. Naravno, treba biti pažljiv. Također, tolikom broju krivotvorenog novca naročito su doprinijele krivotvorene kovanice od pet KM, na što je upozorila i CB BiH. Krivotvoritelji često pokušavaju imitirati jedan ili više zaštitnih elemenata, ali su te imitacije rijetko identične s onim na autentičnoj novčanici. Stoga je preporučljivo provjeriti što više tih elemenata na sumnjivoj novčanici, pa i uporediti ih s elementima na drugoj novčanici koja nije sporna. Nezavisne novine
