BANJALUKA, Rad novinara koji svakodnevno informišu javnost o dešavanjima u BiH trebalo bi da bude olakšan ako se u Parlamentarnoj skupštini BiH usvoji zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama, kojim se predviđaju novčane kazne za nadležne koji onemogućavaju pristup informacijama, stav je udruženja novinara.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa infromacijama predviđeno je da nadležni organ koji prekrši odredbe bude kažnjen novčanom kaznom od hiljadu do 25.000 KM.
Odgovornim licima u javnom organu koja prekrše Zakon biće izrečena novčana kazna u iznosu od 200 do 10.000 KM, navodi se u zakonu o izmjeni Zakona koji se nalazi u proceduri u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Predsjednik Udruženja “BH novinari” Borka Rudić smatra da će izmjene, ako budu prihvaćene, biti od velike koristi za novinare zato što su ovdašnji javni organi nedovoljno otvoreni ne samo za građane nego i za medije.
“Trenutno u društvu ne postoji svijest da je informacija u posjedu javnih organa javno dobro, a ne vlasništo ili privilegija onih koji rade u tim javnim institucijama i organima. A da je bilo teškoća u primjeni postojećeg zakona pokazuje i podatak da smo tokom prošle godine imali pet slučajeva kada su nam se javljali novinari zato što predstavnici određenih institucija i preduzeća nisu htjeli davati informacije, iako su to morali prema Zakonu”, rekla je Rudićeva.
Ona je dodala da će se drugačije ponašati i javni organi kada budu znali da postoji i kazna koja doseže 25.000 maraka, prenosi “Fokus” .
Predsjednik Udruženja novinara RS Branislav Božić ističe da bi unošenje kazni u Zakon predstavilo značajan korak na putu ka slobodnijem novinarstvu.
“Ovo je dobar korak u slobodi javne riječi u slobodi štampe zato što činovnici i izabrani funkcioneri nisu dobro shvatili dosadašnji zakon i nisu razumjeli da javnost ima pravo da bude informisana”, rekao je Božić.
Predsjednik Udruženja mladih novinara RS Milorad Labus ističe da je u svim oblastima u kojima su kazne povećane došlo do važnijih pomaka, pa bi tako trebalo da bude i u ovom slučaju.
“Međutim, može se dogoditi da štetu snosi pravno lice iako je fizičko lice, koje predstavlja pravno lice, pogriješilo. Ovako ćemo doći u situaciju da poreski obveznik plaća njegovu grešku”, rekao je Labus.
On je dodao da nisu rijetki primjeri kada novinar informacije lakše dobije od vrha republičkih institucija, nego od neke mjesne zajednice, što opet zavisi od onoga ko daje te informacije.