SARAJEVO, Sertifikati koje izdaje Kancelarija za veterinarstvo BiH usklađeni su sa evropskim standardima, tako da bi izvoz meda iz BiH u zemlje EU mogao početi odmah, ali on zavisi isključivo od proizvođača, izjavio je danas u Sarajevu direktor Kancelarije Ljubomir Kalaba.
Uoči održavanja okruglog stola o temi “Izvoz meda iz BiH”, Kalaba je pojasnio da je prethodno potrebno upisati proizvođače meda u registre Kancelarije, da se evidentiraju kao izvoznici nakon što entiteti odobre izvoz.
“Odlukom Evropske komisije, BiH je stavljena na listu zemalja kojima je odobren Program praćenja rezidua za med, a odobreno nam je i za meso, peradi, konzumna jaja i mlijeko”, naveo je Kalaba i napomenuo da Savjet ministara BiH odobrava Kancelariji 550.000 KM godišnje za praćenje Programa rezidua.
Prema njegovim riječima, Kancelarija je do sada te analize radila većinom u laboratorijama u okruženju, jer domaće laboratorije nisu bile spremne da akreditovanim metodama obave analize.
“Ove godine imamo informacije da je kroz razne projekte usvojeno dosta metoda i nadam se da ćemo u Programu praćenja rezidua za ovu godinu, imati više laboratorija koje će se kandidovati u javnoj nabavci za plan praćenja rezidua”, dodao je Kalaba.
On je pojasnio da je odobreni plan praćenja rezidua za med jedini uslov za njegov izvoz, s tim da objekti moraju da usvoje HASAP i ostale uredbe iz “higijenskog paketa”, te da moraju biti registrovani od entitetskih ministarstava.
Direktor Sektora privrede Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković rekao je da je BiH napravila značajan iskorak u ovoj grani privrede, time što je dobila mogućnost za izvoz meda u zemlje EU.
“Kada je o medu riječ, nije sjajna situacija u ovoj grani, jer je prošle godine izvezena zanemariva količina meda iz BiH, i to u treće zemlje, a njena vrijednost je oko 17.000 KM, dok je uvoz iznosio oko 2,3 miliona KM”, naveo je Marinković i dodao da se najviše uvozilo iz Hrvatske, Srbije i Makedonije.
Prema njegovim riječima, BiH je pogodna za pčelarstvo jer ima tradiciju te proizvodnje, a ima i relativno dobru klimu za proizvodnju, tako da bi se moglo djelovati u dva pravca – povećati proizvodnju meda i stvoriti uslove za smanjenje njegovog uvoza, ali i iskoristiti nove uslove u kojima se BiH nalazi.
“Nadam se da će današnji okrugli sto dati određene preporuke u kom pravcu bi trebalo da idu organi i institucije BiH, ali isto tako i proizvođači meda bi se morali drugačije ogranizovati, te opredijeliti za proizvodnju koja će najprije biti rentabilna, isplativa i koja će na kraju imati sva potrebna dokumenta, kako bi se proizvodi mogli izvoziti u EU”, naglasio je Marinković.
Predsjednik Udruženja pčelara Republike Srpske Radivoje Maksimović rekao je da je ovo veliki dan za pčelarstvo BiH, ocjenjujući da će se povećati broj pčelara i pčelarskih društava, što će dovesti do zapošljavanja, posebno mladih ljudi, a sve skupa uticati na ekonomski rast u BiH.
“Sve to uticaće na povećanje kvaliteta i kvantiteta pčelarskih proizvoda u BiH”, istakao je Maksimović i dodao da pčelari u BiH zaslužuju da se med iz BiH nađe na tržištu EU, jer su dosta radili i uradili na promociji pčelarstva, ne samo u BiH, nego i šire.
Direktor Misije USAID u BiH Dejvid Bart rekao je da je med značajan proizvod u BiH, jer joj godišnje donosi prihod od 45 miliona KM, ali da se on ne može naći na bilo kojoj polici u supermarketima u EU.
Prema njegovim riječima, danas se slavi mogućnost za izvoz meda u EU, čija proizvodnja bi trebalo da bude velika industrija u BiH.
Ambasador Švedske u BiH Bose Hedberg ohrabrio je proizvođače i institucije u BiH da nastave na prevazilaženju preostalih prepreka, kako bi proizvodi iz BiH životinjskog porijekla, uključujući med, mogli da se što prije izvoze na tržište EU.
Ambasador Češke u BiH Tomaš Sunjog rekao je da je izvoz meda bitan korak, ali ne i zadnji, jer se mora nastaviti sa radom kako bi se iz BiH mogli izvoziti i drugi proizvodi, na prvom mjestu meso, jaja i mlijeko.
Prema njegovim riječima, Češka razvojna agencija, koja je učestvovala u Programu rezidua za med, do sada je uložila 1,2 miliona KM, a ove godine učestvuje u projektu koji je fokusiran na mlijeko.
“U BiH postoje tri stvari na kojima se mora raditi – da se usvoje svi evropski standardi, posebno tehničke norme koje su vezane za laboratorije, da struktura laboratorija u BiH bude na evropskom nivou, kako bi mogli izdavati sertifikate i treće, mora se raditi na obuci zaposlenih u laboratorijama”, istakao je češki ambasador.
Današnji okrugli sto organizuje Spoljnotrgovinska komora BiH u saradnji sa američkom i švedskom agencijom za razvoj USAID i SIDA, koje u BiH provode projekat FARMA. Srna
