BEOGRAD, Ponuda kredita na tržištu Srbije je dobra. Kamate su pale i na indeksirane pozajmice, a posebno na dinarske, ali ono što pada u oči u svim reklamnim porukama su dvije vrste kamate.
Klijentima se nudi velikim brojkama ispisana niža i nešto sitnijim slovima viša kamatna stopa.
Treba reći da je prva nominalna – ona po kojoj će se vraćati zajam, dok je druga efektivna i tu su sadržani svi troškovi koje klijent mora da snosi, bilo pri odobravanju kredita bilo tokom otplate.
Evo kako u Srbiji izgledaju pomenute stope za gotovinske kredite, a gdje banke klijentima obično nude i mogućnost refinansiranja.
Kod Eurobanke nominalna kamatna stopa je 13,98 odsto, a efektivna 18,88 odsto. Kod Findomestika su kamatne stope 15,7 i 20,1 odsto. AIK banka ima ponudu u kojoj su kamatne stope 19,6 i 22,45 odsto.
Mnogi klijenti bi se rado zadužili po nižoj stopi, ali to nije moguće jer kredit, kako god da ga uzmu, moraju otplaćivati po skupljoj, efektivnoj kamatnoj stopi.
Razlika u kamati u stvari sadrži dodatne troškove. To su obično mjenica, koja se popunjava i ovjerava pri odobravanju kredita, a zatim i izvještaj iz Kreditnog biroa Srbije.
Ta dva troška zajedno ne prelaze iznos od 300 dinara. Cijenu tih pozajmica podižu troškovi koje banke zaračunavaju za vođenje kredita ili vođenje računa.
O tome zašto je to tako, stručnjak s Ekonomskog fakulteta u Beogradu dr Milojko Arsić kaže:
– Banke u Srbiji nisu u sjajnoj poziciji jer ih većina ima dosta nenaplativih kredita, koji se ne vraćaju – objašnjava on.
– S druge strane je pritisak da se kamate smanje. Na taj način banke se trude da dodatno zarade, a to sve, naravno, moraju da plate oni koji uzimaju zajmove.
Kako pak da razmišljaju klijenti, koji se nađu u dilemi kod izbora kredita i izbora između dvije kamate? Naravno, uvijek je bolje izabrati onaj zajam gdje su obe stope niže.
Jedna bankar kaže da klijent treba da bira onaj kredit čija je nominalna kamata niža. Ta kamata je trošak koji će banci otplaćivati zajedno s ratama. Dobro je i da se tačno izračuna, ako je kamata fiksna, koliko će se novca banci vratiti. Ukoliko računica kaže da su kod dvije banke troškovi gotovo isti, potrebno je obratiti pažnju i na ona dodatna dva broja a koja su iskazana preko nominalne stope, pa da onda biraju povoljniji proizvod.
Klijentima kojima je to komplikovano za računanje najbolje je da se obrate Centru za zaštitu korisnika finansijskih usluga pri Narodnoj banci Srbije, čija Kancelarija postoji i u Novom Sadu.
Ipak, prije toga je najbolje da dobro pročitaju ugovor koji su dobili u banci, a za sve nejasne stavke i dileme koje mogu imati treba da se obrate baš poslovnoj banci u kojoj planiraju da uzmu kredit. Tek poslije toga treba da odu na preslišavanje u Centar ili Kancelariju NBS-a, a tada će imati jasnu sliku o tome o čemu odlučuju.
Na jesen raste zaduživanje građana
Jesen obično u Srbiji donese porast zaduživanja građana: treba novca za troškove vezane za početak školske godine, kao i za zimnicu i nabavku ogreva. U takvoj situaciji, kredit je, ako ne najbolje rješenje, a ono često jedino.
Pojačano interesovanje za kredite dobro će doći i bankama jer su građani ove godine bili baš stidljivi kada su se zaduživali: od početka godine pa do kraja jula ukupna zaduženost građana porasla je 0,3 odsto i iznosila je 697,21 milijardi dinara. Kolika je zaduženost bila u Srbiji u avgustu znaće se uskoro jer se avgustovski podaci sad obrađuju. Dnevnik