BANJALUKA, Poljoprivrednici u BiH tvrde da se prema njima nekorektno ponašaju predstavnici mikrokreditnih organizacija, jer im, kako ističu, “debelo” zaračunavaju kamate na poljoprivredne kredite, a koje su u nekim slučajevima veće i od 35 odsto.
Farmeri kažu da su zbog teške finansijske situacije u kojoj se nalaze često prinuđeni da se zaduže, što oni koji kredite nude vješto znaju da iskoriste.
“Kod nas je jako nezgodno ostati u poljoprivrednoj proizvodnji. Krediti su nepovoljni. Na takozvane poljoprivredne kredite u svijetu kamate su 0,2 do 0,5 posto, a kod nas se kreću i preko 35 posto kod mikrokreditnih organizacija”, upozorio je Miro Pejić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika u BiH.
Prema njegovim riječima, čista je utopija dići kredit po tako visokoj kamatnoj stopi.
“To je jednostavno bezizlazna situacija, da ste dužnik do groba”, ilustruje Pejić.
Sudeći po izjavi koju nam je dao, ogorčen je i Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, koji kaže da ima slučajeva da poljoprivrednici nakon zaduženih 1.000 vrate 1.350 maraka.
“Slušajte, to uzme onaj ko se treba vješati, pa da se ne bi vješao, skače u rijeku”, slikovito pojašnjava Usorac.
Predstavnici mikrokreditnih organizacija, tvrdi Usorac, koriste tešku situaciju u koju su zapali poljoprivrednici, te “obilaze od kuće do kuće i nude kredite”.
“Bitno im je samo da ‘uvale’ kredit! U tim mikrokreditnim organizacijama bilo je i zloupotreba, dopisivanja nula, znate vi i sami za to”, naglašava Usorac.
On još dodaje da, nažalost, poljoprivrednici za ovim kreditima posežu jer nisu upućeni koliko će novca na kraju da vrate.
“Kad čovjek nema kuda, a oni ponude, uzme kredit. Obračun kamata malo ko razumije i onda dođemo tu gdje jesmo”, pojašnjava Usorac.
Kredit u jednoj mikrokreditnoj organizaciji prije pola godine podigao je Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, a kaže da mu je zaračunata kamatna stopa veća od 20 odsto.
“U mikrokreditnim organizacijama kamate su veće nego kod banaka, a poljoprivrednici uzimaju kod njih kredite pošto su fleksibilniji što se tiče uslova. Oni stvarno ‘deru’ poljoprivrednike. Kamate bi trebalo da budu niže”, naglašava Maletić.
Sa druge strane, Braco Erceg, član Upravnog odbora Udruženja mikrokreditnih organizacija BiH (AMFI), ističe da, što se tiče RS, efektivne kamatne stope za poljoprivredne kredite iznose oko 19 odsto. Prema njegovim riječima, kada je riječ o FBiH, moguće je da su kamate i do 30 odsto.
“Dakle, kamate su bitno veće u FBiH nego u RS. Što se tiče saradnje sa poljoprivrednicima, ona je u RS dobra. Mi smo zadovoljni plasmanom kredita za poljoprivrednike, koji su dobre platiše, i sa njima nemamo problema”, kaže Erceg.
