BEOGRAD, U normalnim okolnostima smanjenje referentne kamatne stope trebalo bi da pojeftini kredite koji se nude u Srbiji, i u bankama tvrde da taj trend poštuju.
Referentna kamatna stopa koju određuje centralna banka smanjena je od početka godine sa 17,75 odsto na sadašnjih deset odsto. S obzirom da se na osnovu nje formiraju i kamate koje nude banke, građani, s pravom, očekuju jeftinije dinarske kredite.
Banke se međutim i dalje ne odriču visokih kamata iz kojih će pokriti gubitke izazvane krizom. Ako gubitaka ne bude, te rezerve pretvoriće se u zaradu. Bankari, ipak, objašnjavaju da stopa Narodne banke nije jedini faktor formiranja kamata.
Međutim, prema podacima NBS prosječne kamate na dinarske bankarske kredite ostale su na maltene istom nivou kao u januaru. Banke, zapravo, smanjuju udio referentne stope u svojim kamatama ali istovremeno povećavaju dio koji predstavlja njihovu zaradu na pojedinačnom kreditu. Time se obezbjeđuju da ne budu u minusu ako se pojave neredovne platiše.
Kako objašnjava viceguverner NBS Bojan Marković, banke su možda isuviše oprezne kada procjenjuju rizik. „Premija rizika se svuda u svijetu pa i u Srbiji povećala zato što su prihodi privrede i stanovništva smanjeni, zato što su potencijalni gubici sa kojima se banke suočavaju veći i zato što u periodu krize banke drže veći dio svojih sredstava u kešu koji ne donosi nikakvu kamatu pa zbog toga da bi zadržale prosječni nivo profita kao ranije one moraju da zaračunavaju veću kamatu na iznos sredstava koje plasiraju u kredite“, kaže on.
Urednik sajta Ekonomija.org Miroslav Zdravković ukazuje da smanjenje referentne kamatne stope istovremeno smanjuje i prihode banaka na hartijama od vrijednosti koje su tokom krize bile najsigurnije ulaganje. I taj gubitak nadoknađuje se zaradom na kreditnoj kamati.
„To je vrlo rizična politika banaka jer ako se tokom ove godine iz mjeseca u mjesec povaćava procenat stanovništva i preduzeća koji ne mogu da izmire svoje mjesečne obaveze onda je logična politika banke da prate smanjena ovih kamatnih stopa kako bi smanjile rizičnost naplate svojih potraživanja“, objašnjava on.
Ukoliko se nadate da ćemo posle krize bar dinarske kredite moći da dobijamo po jednocifrenoj kamatnoj stopi, bankari poručuju da se to, najvjerovatnije neće dogoditi dok država ne stabilizuje inflaciju. B92