– „Gluposti su optužbe da zahvaljujući SNSD-u dobijam poslove“, tvrdi vlasnik „Slobobroma“ koji gradi najveće državne bolnice
BIJELJINA, Posao na rekonstrukciji i opremanju centralnog medicinskog bloka i dogradnje sjevernog krila Univerzitetske bolnice u Banjaluci, vrijedan 84 miliona evra (bez PDV-a), dobio je austrijski „Vamed“, a kao mogući izvođač radova, gotovo po inerciji, tipovana je firma „Sloboprom“ doo iz Lončara, široj javnosti poznata po trgovinama kućanskih aparata i namještaja, ali i 80 miliona KM vrijednoj bolnice u Bijeljini koju su takođe radili za “Vamed”.
Preduzeće za usluge i trgovinu „Sloboprom“, se poslednjih desetak godina bavi i građevinarstvom, a kao reference navode izgradnju šest tržnih centara slovenačkog „Tuša“ po sistemu „ključ u ruke“ u Bijeljini, Brčkom, Ugljeviku, Brodu, Modriči i Doboju.
U 2009. godini ovo preduzeće izgradilo je i jednu stambeno-poslovnu zgradu u Bijeljini.
Od 2008. do 2011. godine sa njemačkom firmom za proizvodnju opreme i sredstava za dijaliziranje „Fresenius Medical Care“, kao generalni izvođač radova, uspješno realizuje projekte na izgradnji pet dijaliznih centara, ponovo po sistemu „ključ u ruke“, u Šamcu, Zvorniku, Doboju, Prijedoru i Brčkom.
Od 2010. do 2012. godine „Sloboprom“ je bio izvođač radova za austrijski „Vamed“ na izgradnjih nove opšte bolnice u Bijeljini, vrijedan više od 80 miliona KM.
Vlasnik Slobodan Ćurčić za poslovni portal CAPITAL.ba potvrdio je da je njegova firma dostavila ponudu „Vamedu“ za rekonstrukciju Univerzitetske bolnice u Banjaluci, „ravnopravno kao i sve ostale zainteresovane firme.
„Politika ne stoji iza mene, kada su u pitanju poslovi koje sam do sada dobijao i realizovao. To su obične gluposti. Regularno sam dobijao na tenderima sve dosadašnje poslove. Borim se, kao i svi drugi, da na tržištu dobijem posao i da ga na vrijeme realizujem“, izjavio je Ćurčić.
On tvrdi da se na tržištu „bori za dva do tri odsto vrijednosti posla na nekom projektu, odnosno za pet do deset odsto, zavisno od toga koliko koštaju građevinski radovi“.
Ćurčić kaže da pojedine poslove, koje je na vrijeme završavao, nije mogao naplatiti po godinu dana i duže, te ne vidi nikakvu vezu između navodnih „bliskih veza“ sa SNSD-om i poslova koje je dobijao i realizovao.
Za posljednji veliki posao, izgradnju bijeljinske bolnice, čak kaže da još uvijek nije naplatio dio kamata na obračunate, a na vrijeme neisplaćene radove.
Ćurčić se brani da je u svim dosadašnjim poslovima zajednički nastupao sa šest do sedam provjerenih građevinskih firmi, te da je prilikom izgradnje bijeljinske bolnice imao čak 22 podizvođača.
Komentarišući sudske presude u kojima je osuđen za utaju poreza i pranje novca, Slobodan Ćurčić kaže da je riječ o nepravosnažnim presudama, te da su sudovi koji su donosili takve presude bili nenadležni za tu vrstu sporova.
U javnosti se sve češće mogu čuti komentari, da evropske firme, koje važe za primjer poslovne etike, pristaju na to da velike poslove sklapaju sa domaćim poslodavcima, u najmanju ruku, sumnjivog poslovnog morala.
Ćurčić: “Za bolnicu u Bijeljina dobio sam 20 miliona KM”
Nakon telefonskog razgovora sa novinarom CAPITAL-a, Ćurčić je ponovo nazvao da pojasni određene stvari.
„U mojoj firmi sve je provjerljivo i svi podaci o poslovanju su dostupni javnosti. Strane kompanije, kao što je „Vamed“ opredjeljuju se za mene jer imam stabilnu firmu, pozitivno poslovanje, određeni kapital i mogu ponuditi garancije da će svaki posao biti završen korektno i na vrijeme“, rekao je Ćurčić.
On kaže da je u slučaju bijeljinske bolnice izvodio građevinske radove po sistemu „ključ u ruke“, te da je izgradnju 12.500 metara kvadratnih prostora ugovorio za iznos od 10,7 miliona evra.
Ističe da je to podrazumijevalo izvođenje građevinskih radova, infrastrukture, saobraćajnica, uređenja prostora oko objekta, nikako nabavka i instaliranje opreme, te da je „nekorektno njegovu firmu dovoditi u vezu sa navodnim ciframa od 80 i više miliona maraka“.
Ćurčić kaže da je „neozbiljno isticati da velike poslove ne mogu obavljati firme koje nemaju ni čestitu mješalicu za beton, jer se u prvom redu gleda bonitet firme i sposobnost da pruži garancije za dobro izvođenje ugovorenog posla“.
CAPITAL.ba