BANJALUKA, SARAJEVO – Tokom prošle godine prihodi 50 najvećih i najznačajnijih javnih preduzeća u BiH pali su za oko 430 miliona KM, a više od polovine njih nastavilo je da povećava troškove plata i gomila gubitke, koji su u prosjeku veći za 55 odsto.
To pokazuju podaci o poslovanju koje je Transprency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) objavio na online platformi transparentno.ba gdje su prikupljeni finansijski i revizorski izvještaji, podaci o platama i naknadama direktora i članova uprave, troškovi reprezentacije i drugi podaci iz poslovanja preko 300 javnih preduzeća.
Iz podataka je vidljivo da je u prošloj godini nastavljen trend lošeg poslovanja, na šta su pored pandemije uticala prekomjerna zapošljavanja, sporne javne nabavke, i sistemsko uništavanje pojedinih preduzeća.
Tako su zbog gašenja mostarskog „Aluminija“ i drugih razloga prihodi „Elektroprivrede HZHB“ pali za čak 162 miliona prošle godine, preduzeće je povećalo troškove na plate (1,4 miliona KM), primanja članova nadzornog odbora su među najvećima u BIH i iznose 1582 KM a preduzeće se zadužilo 65 miliona KM kako bi moglo plaćati obaveze prema dobavljačima.
Na pad prihoda javnih preduzeća u BIH djelimično je uticala i pandemija COVID 19, što se posebno odrazilo na poslovanje najvećih aerodroma, a pad prihoda bilježe i dva telekoma u Federaciji BiH, kao i putarska preduzeća zbog pada prihoda od akciza.
Najbolje posluju preduzeća koja se finansiraju iz akciza na gorivo
Podaci koje je objavio TI BiH pokazuju da su trend lošeg poslovanja nastavila i preduzeća koja godinama gomilaju gubitke, a 25 najvećih gubitaša napravilo je minus od 175 miliona KM i on je veći za oko 98 miliona nego prošle godine.
„Rudnici Kreka“ Tuzla smanjili su prihode za čak 19 miliona i iskazali 30 miliona gubitka. „Željeznice RS“ i „Željeznice FBiH“ ponovo bilježe ogromne gubitke, a iznosi koje troše na plate su u porastu. Od prošle godine u probleme su došla i nekad uspješna javna preduzeća koja su imala dobit.
Tako je „Binas“ Bugojno prepolovio prihode i umjesto dobiti sada ima gubitak od 3,6 miliona, a sudbina zaposlenih koji ovih dana izlaze na ulice i protestuju protiv političkog postavljanja kadrova je neizvjesna. Gubici svih javnih preduzeća koja su poslovala negativno prošle godine u prosjeku su bili veći za oko 55 odsto.
Sa druge strane, među preduzećima koja posluju pozitivno dobit je u prosjeku pala za oko 22 dosto, a među najuspješnijima i dalje dominiraju putarska preduzeća koja se najvećim dijelom finansiraju iz akciza na gorivo.
Tako je 35 najuspješnijih preduzeća iskazalo dobit od ukupno 303 miliona KM, ali čak 187 miliona iznosi profit putarskih preduzeća. Kancelarija za reviziju institucija FBIH u izvještaju za „Autoceste FBiH“ koje prikazuju dobit od 131 milion KM, navodi da uprava neosnovano vrši prikazivanja prihoda od akciza u poslovnim prihodima što ne oslikava realno stanje.
„Ukoliko bi prihodi po osnovu akciza na gorivo bili isključeni iz poslovnih prihoda dobila bi se realnija slika uspješnosti poslovanja društva jer bi ukupni poslovni prihodi iznosili 31.753.887 KM, a poslovni rashodi 61.999.640 KM (od čega je trošak amortizacije 31.922.952 KM, a troškovi plata i ostalih ličnih primanja iznose 17.670.840 KM)“, navodi se u revizorskom izvještaju.
Ne računajući putare, sva ostala javna preduzeća u BIH među koja spadaju tri elektroprivrede, rudnici, preduzeća koja gazduju šumama u cijeloj BIH i druga koja eksploatišu zanačajne prirodne resurse, godišnje zarade oko 130 miliona KM, od čega „BH Telekom“ 47 miliona.
Značajan rast troškova na plate
Većina javnih preduzeća u prošloj godini imala je pad prihoda, ali je od 50 najvećih 33 povećalo troškove na plate, na šta je potrošeno 29,5 miliona KM više nego 2019. godine. Najveći rast troškova na plate imali su RMU Banovići i RMU Abid Lolić, „Pošte Srpske“, „Elektroprivreda HZHB“ i „Šume Republike Srpske“ i svi navedeni posluju lošije nego godinu dana ranije.
Posebno se to ističe u slučaju „Pošta Srpske2 koje su povećale broj zaposlenih za 66, troškove na plate za 2,9 miliona, gubitak na 2,5 miliona KM, uprkos subvencijama iz budžeta. Ovo preduzeće je po broju zaposlenih preteklo „BH Pošte“ koje su prošle godine imale oko 29 miliona KM veće prihode.
Sa druge strane od 50 najvećih preduzeća, njih 17 smanjilo je potrošnju na plate, što se najviše vidi u onima koja su ušla u proces restrukturiranja i rješavanja viška zaposlenih. To se prije svega odnosi na preduzeća iz sastava „Elektroprivrede RS“ i pojedine rudnike iz sastava „EP BIH“ koji su smanjili potrošnju na plate za čak 43 miliona KM.
TI BiH je godinama upozoravao da prekomjerna zapošljavanja i ogromna potrošnja na plate može dovesti u finansijske probleme brojna javna preduzeća od strateškog značaja a cijena toga tek sada se plaća kroz proces restrukturiranja i povećanje cijena električne energije.
Sa druge strane, ostala javna preduzeća nastavljaju se ponašati kao i do sada, što se posebno vidi iz objavljenih podataka koji pokazuju troškove reprezentacije i primanja članova uprave i nadzornog odbora. Iako se troškovi reprezentacije mogu pravdati samo ako su nastali u svrhu poboljšanja poslovanja, primijetno je da najveće troškove iskazuju ona preduzeća koja posluju sve lošije.
Takođe, plate direktora i članova uprave nisu vezana za uspjeh preduzeća jer najveće troškove iskazuju Elektroprivreda HZHB, Lutrija BiH, Hrvatska Pošta. Veliki dio preduzeća odbio je dostaviti podatke o platama direktora i članova, zbog čega će TI BiH u narednom periodu pokrenuti sudske sporove. Transparentno.ba