Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Žalba stopirala nabavku „HE na Drini“ od 1,7 miliona KM

    31. Maja 2025. — 11:00

    Hamovićeva termoelektrana zaradila 38,7 miliona KM

    30. Maja 2025. — 15:16

    „Eko Toplane“: Do preplaćene polovne mašine preko fingiranih ponuda

    30. Maja 2025. — 12:40

    Ustavni sud BiH stavio van snage zakon o stranim agentima

    29. Maja 2025. — 15:00
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Dodatnih 88 miliona evra za investicije u zelenoj tranziciji

    30. Maja 2025. — 13:58

    Profitabilnost solarnih elektrana pala na istorijski minimum

    27. Maja 2025. — 08:13

    Iz minusa u biznis sa solarnim elektranama u Bileći

    24. Maja 2025. — 15:15

    Energetsko siromaštvo u BiH: EU ulaže milione, domaći stručnjaci nude rješenja

    22. Maja 2025. — 13:30

    ECB će u srijedu dodatno smanjiti kamatne stope

    1. Juna 2025. — 11:00

    Šta je digitalni evro i kada će biti uveden?

    31. Maja 2025. — 13:33

    Hamovićeva termoelektrana zaradila 38,7 miliona KM

    30. Maja 2025. — 15:16

    Selimović: Monetarna stabilnost i institucionalna otpornost – preduslovi za ekonomski razvoj

    30. Maja 2025. — 15:00

    „Eastcode“ povećao vlasništvo u „Veleprehrani“  

    30. Maja 2025. — 10:24

    „Atlantik“ novom milionskom emisijom obveznica vraća stari dug

    28. Maja 2025. — 13:26

    Promet akcijama “Veleprehrane” vrijedan 126.100 KM

    26. Maja 2025. — 14:23

    Oštar pad Vol Strita

    22. Maja 2025. — 11:03

    Inflacija u BiH od 3,4 odsto, cijene hrane drastično rastu

    1. Juna 2025. — 12:00

    Lidl širi mrežu po Crnoj Gori

    29. Maja 2025. — 16:09

    Laserski pokazivači povučeni zbog opasnosti za vid

    29. Maja 2025. — 12:15

    U aprilu cijene veće za 0,3 odsto, godišnja inflacija 3,4 odsto

    27. Maja 2025. — 13:00

    Građani Srpske od nedjelje mogu koristiti turističke vaučere

    30. Maja 2025. — 16:02

    Turistički vaučeri prilika za popunjavanje šuplje sezone

    27. Maja 2025. — 09:45

    Ljetna turistička sezona otvorena u Budvi

    26. Maja 2025. — 09:05

    Kazne za putnike za otkopčavanje pojasa

    19. Maja 2025. — 15:01

    Dodatnih 88 miliona evra za investicije u zelenoj tranziciji

    30. Maja 2025. — 13:58

    Kineska kompanija zainteresovana za drvnu industriju, građevinsku proizvodnju, te poljoprivredu

    30. Maja 2025. — 11:40

    Čak 300.000 kamiona spremno blokirati pravce ka i iz EU

    29. Maja 2025. — 13:41

    Ogroman pad proizvodnje u drvnoj industriji Srpske

    27. Maja 2025. — 14:18
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Poznata modna kuća zatvara trgovine

    31. Maja 2025. — 09:04

    Amerika ukida novčića od jednog penija jer je proizvodnja preskupa

    23. Maja 2025. — 10:46

    Zbog niskog nataliteta tržište proizvoda za djecu u kolapsu

    14. Maja 2025. — 14:00

    Koliko ima i gdje se nalaze kompanije koje vrijede preko milijardu dolara?

    14. Maja 2025. — 08:17

    Povećava se starosna granica za penziju u čitavoj Evropi, evo koja zemlja predvodi

    1. Juna 2025. — 13:52

    Razotkriven poznati trgovinski lanac: Godinama varali kupce na istu foru

    1. Juna 2025. — 10:00

    Osam zemalja OPEK-a najavilo veliko povećanje proizvodnje nafte

    1. Juna 2025. — 09:00

    U Njemačkoj bez promjena što se tiče inflacije

    1. Juna 2025. — 08:00
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Kako mladi u Banjaluci dolaze do krova nad glavom? (VIDEO)

Kako mladi u Banjaluci dolaze do krova nad glavom? (VIDEO)

Vesna PopovićVesna Popović15. Februara 2023. — 16:191 komentar13 minuta čitanja
banjaluka
FOTO: Capital

BANJALUKA – Mladi u Banjaluci teško mogu riješiti stambeno pitanje, jer im brojne okolnosti ne idu na ruku – kvadrat nove gradnje je jedan od najskupljih u Republici Srpskoj, podrška republičke i lokalne vlasti je ograničena ili nepostojeća, a banke nude kredite sa strogim uslovima.

FOTO: Capital

Oni koji su se usudili da krenu na taj put potvrđuju da put do vlastitog doma nije jednostavan te da se trude na sve načine da iskoriste pogodnosti koje nudi sistem iako ih nema baš puno.

Minimalac za ratu kredita

Porodica Sikimić iz Banjaluke mjesečno za otplatu stana od 70 kvadratnih metara ima ratu kredita od 670 KM.

„To je nečiji minimalac, ali suprug i ja svaki mjesec taj iznos moramo platiti“, kazala je Slađana Sikimić i dodala da i pored visoke sume koju mjesečno izdvaja u procesu kupovine prve nekretnine „imala sreće“.

Kupili su stan prije nego što su cijene kvadrata „podivljale“, a uspjeli su iskoristiti i određene pogodnosti koje nudi RS. Ona i suprug uspjeli su obezbijediti kredit preko Investiciono razvojne banke (IRB) RS koji mladim bračnim parovima nudi pogodnosti koje nemaju komercijalne banke.

„IRB RS je bila najbolja opcija, jer sam prije toga obišla sve komercijalne banke i raspitivala se i provjeravala ponude. Na kraju smo izračunali da je IRB bila najbolja opcija za stambene kredite, jer oni između ostalog daju najnižu kamatnu stopu, koja je fiksna i to je bilo ključno za nas. Pored toga upali su u program subvencija kamata na taj kredit koje daje Vlada RS“, rekla je ona i dodala da po osnovu tih subvencija dobijaju oko 90 KM mjesečno. Kada se ta suma odbije od rate kredita, mjesečno ova tročlana porodica izdvaja 580 KM za otplatu stana.

Ako se ta suma uporedi sa prosječnom neto platom u RS koja je u 2022. godini iznosila 1.144 KM, postaje jasno da otplata kredita nije nimalo jednostavna. Ako se ta suma upotrebi na prethodni slučaj porodici od jedne plate mjesečno ostaje 560 KM za sve ostale životne potebe.

Sikimić je objasnila da sam proces aplikacije za kredit nije bio komplikovan i da nije trebalo priložiti puno dokumentacije ali da se dugo čekalo na isplatu kredita, čak pola godine.

„Umalo nismo izgubili dogovoren stan, jer su prethodni vlasnici bili nestrpljivi da dobiju dogovoreni novac, ali uspjeli smo ih ubijediti da sačekaju“, navela je Sikimić.

Doplaćen novac za renoviranje

Dodala je da im je kredit od 120.000 KM isplaćen u februaru 2021. godine sa rokom otplate od 20 godina.

„Stan je 60 kvadrata stambenog prostora plus balkon. Kupili smo stan u staroj gradnji što je i tada bilo jeftinije nego nova gradnja“, priča Sikimić dodajući da tu nije bio kraj njihovim investicijama u prvi porodični dom.

U stan koji se nalazi na granici naselja Obilićevo i Starčevica posljednjih par godina su uložili dodatnih 25.000 KM u obnovu instalacija, stolarije, parketa…

Tako je ova porodica morala obezbijediti oko 145.000 KM kako bi riješila svoje stambeno pitanje u Banjaluci.

Taj iznos je bio potreban 2021. godine, ali situacija je sada daleko drugačija. U međuvremenu cijene stanova su porasle, tako da se za isti novac može kupiti daleko manje kvadrata. Prema podacima Zavoda za statistiku RS prosječna cijena kvadrata novih stanova u RS u posljednjem tromjesečju prošle godine, ubjedljivo najviša bila je u Banjaluci, gdje je kvadrat u prosjeku koštao 3.620 KM. To pokazuje da Banjaluka nije jeftin grad za one koji žele da kupe stan.

Kvadrat nove gradnje košta i 4.700 KM

Oni koji se bave prodajom nekretnina, kažu da se najskuplji kvadrati nove gradnje nalaze u centru grada i kreću se između 4.600 ili 4.700 KM, a najjeftiniji oko je 2.800 KM u prigradskim naseljima kao što su Ada ili Lazarevo. Poručuju da se trenutno poslije Jahorine, najskuplji kvadrati nalaze u Banjaluci i Trebinju.

Dragan Milanović iz agencije za nekretnine Remax iz Banjaluke kaže da je struktura kupaca prilično izmiješana.

„Otprilike pola kupaca nije iz Banjaluke i to su ljudi iz manjih mjesta koji kupuju stanove u gradu te ljudi koji žive u inostranstvu. Ostatak kupaca je iz Banjaluke i u toj grupi oko 30 odsto su mladi ljudi do 35 godina starosti, koji kupuju nekretnine kako bi riješili svoje stambeno pitanje“, kazao je Milanović.

FOTO: Capital

Dodao je da je vrtoglav rast cijena nove gradnje polovinom prošle godine stao te da se situacija stabilizovala.

„Od 2021 do polovine 2022. godine u nekoliko navrata su puno rasle cijene kvadrata nove gradnje, i to preko 30 odsto. Razlog za rast je bilo povećanje ulaznih troškova, prije svega građevinskog materijala, a to je posljedično podizalo cijene stanova“, naveo je Milanović.

Objašnjenja ne pomaže mladima koji žele da riješe svoje stambeno pitanje.

Kredit glavno platežno sredstvo

Kaže da mladi bračni parovi nekretnine uglavnom kupuju kreditom, u raznim kombinacijama. Jedna je da se stan plati u potpunosti kreditom. Druga da se jedan dio novca obezbijede tako što su prodali nekretninu koja je u vlasništvu roditelja, zemlju ili slično, a ostatak sredstva obezbijede kroz kredit.

„Problem je što se poskupljenjem cijena nekretnina u Banjaluci smanjila mogućnost kreditnog zaduženja, odnosno ova poskupljenja su po dva osnova negativno uticala na mlade bračne parove. Prvo skuplja je nekretnina, a drugo zbog inflacije, banke su pooštrile uslove za kreditiranje i kamatne stope“, kazao je Milanović i dodao za zbog svega toga mladi sada teže dobijaju kredit, ali i da im treba više para, kako bi kupili željene kvadrate.

Zbog visokih cijena kvadrata, Milanović kaže da se određen broj kupaca odlučuje za druge vrsta nekretnina, odnosno kupuju kuće na periferiji ili placeve pa sami grade kuće.

„Do poskupljenja dominantna je bila prodaja stanova, u 80 odsto slučajeva a 20 odsto sve ostalo. Sada se to mijenja, jer ljudima sada treba daleko više novca za kupovinu stana“, naveo je on i dodao da zbog nedostatka novca pojedinci sve više kupuju placeve ili kuće jer im to, kako navodi, „pruža više mogućnosti“.

„Recimo ako se prije za 150.000 KM mogao kupiti stan od 60 kvadrata u centru, sada može 40 kvadrata, a 40 nije dovoljno za porodicu. Tako da se sada prije odlučuju da za taj novac u prigradskim naseljima kao što su Debeljaci, Drakulić, Šargovac ili Kuljani kupe kuću ili plac pa grade sami. Tako mogu za svoj novac dobiti veći životni prostor. Isto tako kod gradnje kuće prednost je što ne morate imati sav novac odjednom. Prvo kupite plac pa postepeno možete graditi, ne morate odmah imati novac u cijelosti kao kada kupujete stan. Zbog svega toga ljudi se odlučuju za ove alternative i sve više je takvih slučajeva“, kazao je on.

Kada su u pitanju cijene kuća Milanović kaže da one variraju i da sve zavisi od slučaja do slučaja.

„Možete imati kuću pored kuće, a da se duplo razlikuju u cijeni, sve zavisi koliko je u nju uloženo“, zaključio je on.

Jedna od opcija kredit IRB RS

Sve gore navedno pokazuje da za mlade put do porodičnog doma nije nimalo lagan, te se postavlja pitanje koliko im u tome pomažu republičke institucije i lokalne zajednice, odnosno koje mogućnosti imaju na raspolaganju. Kada je u pitanju Banjaluka, za sada jedini vid podrške stiže sa republičkog nivoa,

Trenutno su one prilično ograničene. Jedan od načina je da se aplicira za kredit Investiciono razvojne banke RS. Ova finansijska institucija nudi povoljnije kreditne linije za ovu kategoriju stanovništva kao jednu od mjera republičkih vlasti, koja bi trebala mladim ljudima pomoći da riješe stambeno pitanje.

Iz ove finansijske institucije su poručili da je od 1.1.2021. godine do kraja januara 2023. godine odobrena 433 zahtjeva za mlade bračne parove do 30 godina starosti, u ukupnom iznosu od 44.440.643 KM.

Dodali su da se zaključno sa posljednjim danom januara ove godine u fazi odlučivanja nalazi se 21 kreditni zahtjev iz ove grupe korisnika. Gore navedeni podaci se odnose na cijelu Republiku Srpsku.

FOTO: Capital

U IRB RS su rekli da je interes za odobravanje kredita iz ove kategorije konstantan.

„Jedan od prioriteta kojim se IRB RS rukovodi u radu tiče se upravo sprovođenja programa stambenog zbrinjavanja socijalnih grupa od posebnog interesa i značaja za RS gdje spadaju mladi bračni parovi, visoko obrazovana lica, višečlane porodice, samohrani roditelji, porodice poginulih boraca, ratni vojni invalidi i druga lica sa invaliditetom, kao i osobe koje svoje stambeno pitanje rješavaju na području nerazvijenih i izrazito nerazvijenih lokalnih zajednica. Radi se o izuzetno uspješnim programima putem kojih je omogućeno da više od 14.000 korisnika kredita i članova njihovih porodica riješe svoje stambeno pitanje po izuzetno povoljnim uslovima. O značaju i atraktivnosti stambenih kredita IRB RS najbolje govori podatak da oni čine gotovo 40 odsto ukupnih stambenih kredita u Republici Srpskoj“, poručili su iz IRB RS.

Kamatna stopa fiksna i godinama identična

Napomenuli su da je Investiciono-razvojna banka Republike Srpske još u aprilu 2018. godine fiksirala vrijednosti kamatne stope tokom cjelokupnog trajanja perioda otplate kredita.

„Svakako da je atraktivnost naših stambenih kredita koji su odobreni uz fiksnu kamatnu stopu dodatno naglašena u okolnostima evidentnih poremećaja na globalnim finansijskim tržištima, praćenih snažnim rastom troškova zaduživanja. U ovom momentu stambeni krediti IRB RS se realizuju uz fiksnu kamatnu stopu, tako da su naši korisnici u potpunosti zaštićeni od kamatnih kretanja na međunarodnim tržištima“, naveli su u IRB RS.

Za mlade bračne parove kamatna stopa je tri odsto a ukoliko kupuju prvu stambenu jedinicu u vlasništvu – maksimalan iznos kredita je 150.000 KM, sa maksimalnim rokom otplate 25 godina.

„U saradnji sa Vladom Republike Srpske i Ministarstvom porodice, omladine i sporta RS subvencioniramo dodatno jedan odsto kamate. Pojedine opštine i gradovi su se također uključili u ove olakšice. Prijedor je dobar primjer, gdje budžet grada subvencioniše sa još jedan odsto stambene kredite IRB RS za mlade bračne parove, za kupovinu prve stambene jedinice. Tako da ta kamata od tri odsto uz te dvije subvencije na kraju izađe jedan odsto“, poručili su iz IRB RS.

Novi konkurs na jesen

Iz resornog ministarstva su poručili da je tokom 2021. i 2022.godine odobrene ove subvencije za 773 korisnika iz RS od čega je skoro polovina njih (315) iz Banjaluke.

Dodali su da je na ime ovih subvencije za sve korisnike iz RS u 2021. godini izdvojeno 2.1 milion KM, dok je za iste namjene u 2022. godini izdvojeno 2.3 miliona KM.

Naveli su da je određen broj zahtjeva za subvencije kamata odbijen zato što nisu ispunjavali uslove, 22 u 2021. godini, dok je 2022. godine odbijeno 38 zahtjeva. Objašnjavaju da su najčešći razlozi za odbijanje što kredit nije iz IRB sredstava te da je lice koje je predalo zahtjev imao preko 35 godina u momentu podizanja kredita.

„Također, postoji određeni broj korisnika koji se prijavljuju iako već imaju odobrenu subvenciju i njihovi zahtjevi su odbijeni jer jednom odobrena subvencija vrijedi do kraja otplate kredita“, naveli su u resornom ministarstvu.

Kazali su da još nije određen tačan datum objave konkursa za 2023. godinu ali da će najvjerovatnije biti raspisan u drugom dijelu godine, odnosno na jesen, kao i prethodnih godina.

Poručuju da je interesovanje mladih jednak od početka realizacije ovog programa i ne smanjuje se svih ovih godina.

„Ovakva vrsta subvencije olakšava odluku mladih da se odluče na sklapanje braka, kupovinu stambene jedinice, a što je sigurno jedan od preduslova za povećanje nataliteta. Sticanjem mogućnosti mladih i mladih bračnih parova da zadovolje svoje potrebe za rješavanjem stambenog pitanja, stvaraju se uslovi za razvoj društva u cjelini“, navode u ministarstvu.

FOTO: Capital
Bez promjene boda za subvencije

Iako nadležni ovaj program vide kao podršku mladima prilikom obezbijeđivanje krova nad glavom, za sada ne planiraju da uvode promjene. Naime, od pokretanja programa 2008. godine subvencioniše se kamatna stopa od jednog procentnog poena. U međuvremenu su cijene nekretnina više puta rasle, pa bi bilo logično da se u određenim momentima razmatra opcija povećanja procentnog poena kamatne stope na odobrene stambene kredite za mlade i mlade bračne parove. Prema informacijama koje stižu iz resornog ministarstva od toga neće biti ništa.

„Ministarstvo trenutno ne razmatra opciju povećanja subvencija za kamatnu stopu za mlade bračne parove, ali je IRB RS, u skorije vrijeme, spustio kamate na stambene kredite za pomenutu kategoriju, tako da je na taj način ostvarena dodatna podrška za rješavanje stambenog pitanja za mlade bračne parove“ objasnili su u resornom ministarstvu.

Dodaju da se pripremaju planovi za dalju podršku mladih ali prema raspoloživim informacijama za sada je sve samo „na papiru“.

Naveli su da je krajem januara 2023. godine usvojen dokument Omladinska politika RS od 2023. do 2027. godine u kojem se nalazi mjera pod nazivom „Podrška za ostanak mladih kroz unapređenje postojećih i uvođenje novih modela stambenog zbrinjavanja“.

„Radi se o ispitivanju mogućnosti uvođenja novih modaliteta za stambeno zbrinjavanje mladih u vidu novih modaliteta pomoći pri rješavanju stambenog pitanja, kako bi se olakšalo mladima da se odluče na sklapanje braka i ostanak u RS“, precizirali su u ministarstvu porodice.

Bez pomoći Grada Banjaluka

Kada je u pitanju lokalna vlast odnosno Grad Banjaluka, mladi ne mogu očekivati nikakvu pomoć. U Gradskoj upravi Banjaluka su potvrdili da nemaju podršku koja se odnosi na mlade i mlade bračne parove za rješavanje stambenog zbrinjavanja.

„Međutim, u planu je izrada strateškog dokumenta „Omladinska politika Grada Banjaluka“ za petogodišnji period, a u okviru ovog dokumenta pitanje stambenog zbrinjavanja mladih biće definisano kao jedno od prioritetnih. Kroz opsežno istraživanje koje će biti obavljeno u svrhu izrade ovog strateškog dokumenta, biće definisani strateški pravci i ciljevi koji će predložiti moguća rješenja koja se odnose na stambeno zbrinjavanje mladih“, kazali su u Gradskoj upravi Banjaluka.

Za one koji nisu ne ispunjavaju uslove za podršku Vlade RS ili nemaju potrebni novac u gotovini ostaju na raspolaganju komercijalne banke. One generalno važe za finansijske institucije, koje za posuđeni novac traže brojne grancije od onih koji traže kredite. Te uslove ne mogu svi da ispune.

Zadnja opcija komercijalne banke

Tako na primjer Atos banka Banjaluka u ponudi ima hipotekarni kredit za kupovinu stana kuće ili poslovnog prostora. Prema informacijama koje su objavljene na internet stranici ove banke kredit se može otplaćivati na period od 25 godina sa različitim kamatnim stopama. Tako je na primjer visina nominalne kamatne stope za kredit sa rokom otplate od 13 do 60 mjeseci 3,49 odsto, a za kredit sa rokom otplate od 61 do 120 mjeseci 3,99 odsto.

Uz sve to idu troškovi obrade kredita, trošak procjene vrijednosti nekretnine, notarska obrada ugovora, upisa zaloga/hipoteke, osiguranje nekretnine,….

Iz Atos Banke su poručili da je u 2021. godini odobren znatno veći broj zahtjeva za stambene kredite, u odnosu na 2022. godinu. Nisu precizirali o kojem broju kredita je riječ.

„Smanjen broj zahtjeva u prošloj godini uzrokovan je nepovoljnom geopolitičkom situacijom koja je zadesila Sberbank grupaciju, kojoj je Banka tada pripadala, ali i s obzirom na rast cijena nekretnina na tržištu. U ovoj godini situacija se stabilizuje, iako nije na nivou iz 2021. godine, upravo zbog rasta cijena nekretnina“, naveli su u ovoj banci.

Dodali su da su u tom periodu odbili jako malen broj zahtjeva za stambene kredite, a najčešći razlog je uglavnom nedovoljna kreditna sposobnost.

Prema informacijama na internet stranici „Nova banka“ nudi stambeni kredit sa rokom otplate do 25 godina, fiksnom kamatnom stopom do 10 godina, te bez obaveze osiguranja za stanove.

Opcija je i hipotekarni kredit sa rokom otplate do 20 godina sa mogućnosti izbora fiksne ili promjenljive kamatne stope.

CAPITAL: Vesna Popović

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
irb rs kredit ministarstvo porodice omladine i sporta stanovi za mlade
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakSumnjivi tender državnog zatvora: Specijalna vozila firme iz Ljubuškog nacrtana u milimetar
Sljedeći članak Stanivuković poslije “Prointera” popustio i ostalim vlasnicima nekretnina

Povezani članci

ANALIZE 312 minuta čitanja

Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

1 komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

  1. Zabraniti LGBT paradu 15. Februara 2023. 23:16

    I djeca će se automatski početi rađati, samo nemoral da istrijebimo… /s

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Žalba stopirala nabavku „HE na Drini“ od 1,7 miliona KM

31. Maja 2025. — 11:0001 minuta čitanja

Žalbu je podnio Građevinski institut Banjaluka „GIBL“

Hamovićeva termoelektrana zaradila 38,7 miliona KM

30. Maja 2025. — 15:16

„Eko Toplane“: Do preplaćene polovne mašine preko fingiranih ponuda

30. Maja 2025. — 12:40

Ustavni sud BiH stavio van snage zakon o stranim agentima

29. Maja 2025. — 15:00

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti