Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Rekordan broj zaposlenih u UKC RS

    22. Januara 2026. — 16:06

    Sud traži od stečajnog upravnika da vrati 135.000 KM

    22. Januara 2026. — 15:00

    Trojica carinika priznala da su primili mito

    22. Januara 2026. — 14:34

    “Temu” razara proizvodnju u BiH

    22. Januara 2026. — 13:02
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Posljednjih dana porasle cijene goriva u Srpskoj

    22. Januara 2026. — 12:42

    HET ove godine očekuje prozvodnju od 1.080 gigavata

    21. Januara 2026. — 12:13

    Gaspromnjeft potvrdio: Potpisan dogovor o namjerama o prodaji NIS-a

    20. Januara 2026. — 09:02

    Postignut dogovor o prodaji NIS-a

    19. Januara 2026. — 14:44

    CB BiH: Očekivana blago viša inflacija u ovoj godini

    22. Januara 2026. — 14:04

    Štednja stanovništva primakla se brojci od 19 milijardi KM

    20. Januara 2026. — 15:31

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Prihodi od poreza na dobit manji za 22 miliona KM

    20. Januara 2026. — 10:30

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Spoljnotrgovinski deficit BiH premašio 14 milijardi KM

    11. Januara 2026. — 09:08

    Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

    10. Januara 2026. — 12:42

    Mliječna Milka čokolada proglašena za prevaru godine

    21. Januara 2026. — 14:17

    Njemački lanac supermarketa sa 3.000 radnika pred stečajem

    10. Januara 2026. — 14:47

    EU uvodi carine na pošiljke male vrijednosti

    10. Januara 2026. — 10:09

    Evropska unija odobrila sporazum sa zemljama Južne Amerike

    10. Januara 2026. — 08:02

    Plate na Jadranu prazne domaće ugostiteljstvo

    20. Januara 2026. — 08:29

    U funkciji Centralni informacioni sistem u ugostiteljstvu

    10. Januara 2026. — 11:37

    Banjaluku za 11 mjeseci prošle godine posjetilo skoro 200.000 turista

    8. Januara 2026. — 08:42

    Sarajevo dočekalo 2026. godinu uz porast broja dolazaka i noćenja turista

    7. Januara 2026. — 08:16

    Posljednjih dana porasle cijene goriva u Srpskoj

    22. Januara 2026. — 12:42

    SAD više nisu glavno tržište za izvoz oružja iz BiH

    21. Januara 2026. — 12:52

    HET ove godine očekuje prozvodnju od 1.080 gigavata

    21. Januara 2026. — 12:13

    Gaspromnjeft potvrdio: Potpisan dogovor o namjerama o prodaji NIS-a

    20. Januara 2026. — 09:02
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Bez pitanja o novcu: Kako se iz Sarajeva prodaju stanovi u Dubaiju

    19. Januara 2026. — 14:38

    Paramaunt pokreće tužbu protiv Vorner brosa zbog dogovora sa Netfliksom

    13. Januara 2026. — 09:01

    Bil Gejts uplatio osam milijardi dolara fondaciji bivše supruge

    10. Januara 2026. — 15:53

    BiH dobila prvog milijardera

    9. Januara 2026. — 11:13

    Mliječna Milka čokolada proglašena za prevaru godine

    21. Januara 2026. — 14:17

    Evropske akcije pale zbog najava novih trgovinskih carina

    21. Januara 2026. — 08:00

    Netflix objavio novu ponudu za Warner Bros: 72 milijarde dolara

    20. Januara 2026. — 15:51

    Otvoren forum u Davosu, okupljanje u presudnom trenutku za svijet

    20. Januara 2026. — 12:31
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Kako je “Hi-Men” prije četiri decenije promijenio industriju igračaka

Kako je “Hi-Men” prije četiri decenije promijenio industriju igračaka

Dejan TovilovićDejan Tovilović10. Septembra 2023. — 11:10Nema komentara7 minuta čitanja
FOTO: Agencije

NJUJORK – U septembru 1983. godine, prije tačno četiri decenije, “ Hi-Men i Gospodari svemira” eksplodirali su na televizijskim ekranima širom svijeta i industrija zabave više nikad nije izgleda isto. 

FOTO: Agencije

Kombinacija epske i naučne fantastike,  upakovanih u mišićavo tijelo “Hi-Mena” i jednostavna priča o dobru i zlu na planeti Eterniji  izazvala je prvo pometnju na televizijskim ekranima u SAD, a potom na policama trgovina širom planete.

Nusprodukti Hi-Menovog uspona i pada direktno se povezuju sa Reganovom politikom liberalnog kapitalizma 80-ih, nekontrolisanim usponom moći marketinga i deregulizacijom televizijskog tržišta, ostajući postojani dio pop kulture sve do danas.

Svi znaju za njegove fantastične tajne moći, seriju animiranih filmova i stripova, igrani film i brojne igračke, ali mnogi ne znaju mračniju stranu Hi-Menove priče o porijeklu sage koja se pretvorila u milionsku franšizu i poslovno čudovište koje je poremetilo čitavu industriju zabave.

Mišići i marketing

Kada je kompanija “Kiner” 1978. godine predstavila svoje prve figure iz “Ratova zvijezda”, industrija igračaka se promijenila postavljajući nova pravila na tržištu.

Uspjeh ove linije zabrinuo je konkurentski “Matel”, jednog od najvećih proizvođača igračaka u SAD-u, koji je dominirao  u dijelu prodaje igračka za djevojčice sa čuvenom lutkom Barbi (a sudeći po uspjehu aktuelnog filma i dalje dominira), ali jedva da su imali uticaja na dječake koji su svoje igračke tražili na drugim mjestima.

Da bude gore, Džef Vagner, tadašnji direktor “Matela” odbio je 1976. godine ponudu za licenciranje igračaka iz pomenutih “Ratova zvijezda”, jer mu je cijena od 750 hiljada dolara bila preskupa, što će se ispostaviti kao jedan od epskih promašaja u ovom poslu.

Ipak, šefovi “Matela” su mudro shvatili da je novac u franšizama i da su zaostajali u odnosu na konkurenciju. Bilo da se radi o velikom blokbasteru ili popularnoj TV emisiji i trebalo je nešto što će im prodavati igračke u kontinuitetu.

Ranije su se igračke plasirale na osnovu društvene percepcije.

Žene su bile domaćice opsjednute ljepotom, a muškarci su radili i borili se, uživajući finansijsku nezavisnost zbog ovog hijerarhijskog statusa. Zahvaljujući drugom talasu feminističkog pokreta iz 70-ih, žene su napuštale dom da bi bile zaposlene, dok su muškarci pokušavali da slušaju njihova osjećanja.

Sa padom prodaje, “Matel” je osmislio proizvod kao reakciju na društvenu promjenu, ciljajući neiskorišteni potencijal segmenta dječaka, jer je njihov marketinško odjeljenje otkrilo da su dečaci su žudjeli za moći i snagom, a to je ono što je “Matel” namjeravao da isporuči.

Dizajner igračaka Rodžer Svit, koristeći popularnost bodibildera, mišićavih rvača i drugih fizički dominantnih muškaraca, koji su postali uzori za mačoidnu generaciju 80-ih, predstavio je preliminarni dizajn nazvan “Veliki Džim” koji je oduševio kompaniju.

Uzimajući početnu inspiraciju iz slike legendarnog Frenka Frazeta “Konan uništitelj” , Rodžer je napravio figuru sa glinenim mišićima i naoružao svoju kreaciju šljemom iz bronzanog doba i sjekirom.

Prema njegovoj knjizi “Hi-Men i uspon i pad ideje od milijardu dolara” iz 2005. godine, Svit je znao da ako marketinškom odjeljenju da nešto što može prodati, on je osvojio 90 odsto bitke za plasman lika. Ilustrator Mark Tejlor dodatno je razradio koncept i na kraju je stigao sa uglađenijim izgledom i generičkim imenom Hi-Men za ovog oskudno odjevenog borca.

Uz mnoštvo drugih likova, uključujući saveznike i neprijatelje poput zlog Skeletora, rođeni su “Gospodari moći”.

Naime, neposredno prije početka produkcije, predsjednik “Matela” Glen Hastings odlučio je da “Gospodari moći” zvuči previše religiozno i promijenio ga u “Gospodari svemira”, pokušavajući unovčiti fanove “Ratova zvijezda” sa više galaktičkom temom u naslovu.

Jedan od ključeva uspjeha “Gospodara svemira” bila je suprotnost onome što su prodavnice igračaka imale do 1982. Ove figure su bile pune mišića, ispupčenih grudi, a poređenju sa mršavim Džedajima ili bespolnim Kenovima, ništa na policama nije izgledalo tako impresivno.

Ipak, najvažnija stvar za njihov uspjeh stigla je promjenama u ekonomiji koje je uvodila Reganova liberalno tržišna administracija, koja je dozvolila velikim kompanijama da se reklamiraju djeci nametljivim metodama koje se danas smatraju uobičajnim.

“Netfliks”

Striming div “Netfliks” objavio je 2021. godine animiranu “Hi-Men i gospodari svemira” seriju prilagođenu djeci i seriju za odrasle “Gospodari svemira: Otkrivenje”, koja se vraća korijenima originala u režiji Kevina Smita.

Takođe, bila je najavljena i produkcija novog igranog filma, ali je sve poremetio štrajk scenarista i po svemu sudeći skroz zaustavio planove na ovu temu.

Pošto su Hi-Men igračke bile spremne za ulazak u prodavnice, trebalo je samo nešto da ih učini dostupnim svakom djetetu na svijetu, a da je zanimljivije bilo kom djetetu na planeti od crtanog filma.

“Matel” je angažovao kompaniju za animaciju “Filmation”, a etablirana kompanija, sa hitovima poput “Fleš Gordona”, “Arčija”,  pa čak i animiranom verzije “Zvjezdanih staza”, sjajno je obavila posao slijedeći diktat marketinških smjernica .

Tačno 5. septembra 1983. godine “Hi-Men i gospodari svemira” prvi put su se emitovali na televiziji, a djeca su bila navučena već uvodnom špicom! Kada je obični, neugledni princ Adam podigao svoj mač iznad glave i objavio: “Ja imam moć”, pretvarajući se u mišićavog spasioca univerzuma, postalo je jasno da svijet industrije igračaka više nikad neće biti isti.

Kontroverzno “Matelovo” marketinško istraživanje pokazalo je da su se djeca osjećala nemoćno, bilo zbog škole, roditelja ili kućnog života te su kroz igru ​​vratila kontrolu u svoje živote.

Mala djeca nemaju sposobnost razlikovanja reklama od stvarnosti što je dovodilo do stvaranje veza i odnosa sa izmišljenim likovima na TV-u. Hi-Men je zahtijevao moć i kontrolu, a djeca koja su gledala crtać željela su da se osjećaju isto.

Mark Tejlor  prisjetio se kasnije da je vidio dijete koje se u bijesu bacalo na podu radnje, zahtijevajući jednu od svake Hi-Men figure na polici i velike su šanse da to dijete nije bilo jedino.

Od igračke do olovke

Nekoliko mjeseci nakon “Hi-Men” serije, u eteru se pojavio “Vojnik Džo”, a godinu dana kasnije uslijedili su “Transformersi”, sa sve više kombinacija crtanih filmova i igračaka koje se pridružuju njihovim redovima svake godine.

Bio je to ciklus koji je gledaoce držao stalno privučenim, bilo da se radi o njihovoj pažnji ili novčaniku njihovih roditelja.

Očekivano Hi-Men brojke su skočile u stratosferu, zaradivši “Matelu” 38 miliona dolara u prvoj godini. Svake sedmice, djeca su gledala priče koje su mogle ponoviti sa svojim igračkama, sa sve većim spiskom likova, vozila i kompleta za igru ​​koji je rastao sa svakom epizodom.

Serija je izazvala masovni bum licenciranja, dajući svakom djetetu priliku da spava na Hi-Men posteljini, jede pahuljice iz Hi-Men činije ili da radi svoje domaći zadatak sa službenom Hi-Men olovkom. Do 1986. godine,

“Matel” je zaradio preko 400 miliona dolara isključivo zahvaljujući Hi-Menu, ali godinu dana kasnije, marže su pale.

Bez upozorenja, Hi-Men igračke su pale na tričavih sedam miliona dolara zarade godišnje, jer je pohlepa kompanije doslovno izazvala prezasićenost novim proizvodima na tržištu.

Čak i sa akcionim filmom u kojem je Dolf Lundgren tumačio naslovnu ulogu, Hi-Men se nije mogao oporaviti i završio je 1987. godine, svoj streloviti uspon u svijetu zabave.

Tokom narednih decenija, Hi-Men je živio u mnogim inkarnacijama od crtaća, preko stripova do video-igara i linija igračaka, ali Hi-Men je uvijek bio znak vremena u kojem je nastao i nikad nije ponovio uspjeh iz osamdesetih.

Kompletna franšiza bila je vrhunska reakcija na progresivne sklonosti umjetnika i marketinških odijela, umotane u konzervativnu politiku i finansijsku moć velikih kompanija, koja je na kraju podigla generaciju spremnu da prihvati konzumerizam kao dio doživljaja gledanja i života uopšte.

Ostalo je samo pitanje nostalgije generacija djece, koje su tokom osamdesetih odrastala uz crtaće i gumene igračke svemirca, koji je imao mišiće i mač, dok su moć i profit ostajali u rukama biznismena iz “Matela”.

Glas Srpske

Hi-men
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakRuski gas povoljniji za Kinu u odnosu na ostale
Sljedeći članak Er Srbija želi da napravi hangar za održavanje aviona

Povezani članci

Capital teme 02 minute čitanja

Rekordan broj zaposlenih u UKC RS

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Predstavništva Republike Srpske dobijaju 15 miliona KM

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Rekordan broj zaposlenih u UKC RS

22. Januara 2026. — 16:0602 minute čitanja

BANJALUKA – Univerzitetski klinički centar Republike Srpske nikada u istoriji nije imao više zaposlenih, te…

Sud traži od stečajnog upravnika da vrati 135.000 KM

22. Januara 2026. — 15:00

Trojica carinika priznala da su primili mito

22. Januara 2026. — 14:34

“Temu” razara proizvodnju u BiH

22. Januara 2026. — 13:02

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.