Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Kozomara za „Nikad u minusu“: Godišnje obavimo 1.500 operacija

    26. Marta 2026. — 19:00

    Agostini: Naši glavni konkurenti su iz Italije i Austrije

    19. Marta 2026. — 19:03

    Mehić za „Nikad u minusu“: Ako nađeš dobru nišu, više se ni sa kim ne takmičiš

    12. Marta 2026. — 19:00

    Fakić za CAPITAL TV: Kriza u mljekarstvu će se dodatno produbiti

    19. Februara 2026. — 19:00

    „Koksara“ ide na prodaju, početna cijena 150,6 miliona KM

    30. Marta 2026. — 15:15

    „Elektrokrajina“ se zadužuje 38 miliona evra

    30. Marta 2026. — 14:06

    Srpska se zadužila po daleko većoj kamati od Sjeverne Makedonije

    30. Marta 2026. — 13:22

    Rudarska preduzeća nezakonito ostala bez jeftinijeg goriva

    30. Marta 2026. — 12:54
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova pravila gradnje: obavezni solari i rekonstrukcije starih zgrada

    28. Marta 2026. — 13:15

    Petrović: ERS stabilan, već dva i po mjeseca nismo u minusu

    27. Marta 2026. — 12:25

    Svjetska banka sa 100 miliona evra kreditira 20.000 prosumera u RS

    26. Marta 2026. — 15:42

    Zbog cijena nafte raste globalni rizik od recesije

    25. Marta 2026. — 16:27

    Srpska se zadužila po daleko većoj kamati od Sjeverne Makedonije

    30. Marta 2026. — 13:22

    Rate kredita ponovo rastu

    30. Marta 2026. — 11:59

    Bitcoin tone, vrijeme radi za zlato

    29. Marta 2026. — 12:20

    Teslić se zadužuje za četiri miliona maraka

    29. Marta 2026. — 07:40

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Zlato u tranziciji: Tržište pogrešno čita signal

    22. Marta 2026. — 10:00

    BiH zbog neulaska u SEPA gubi 100 miliona KM godišnje

    22. Februara 2026. — 11:56

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Vještačko đubrivo poskupjelo i do 40 odsto

    28. Marta 2026. — 14:40

    Uvoz mesa pet puta veći od izvoza

    28. Marta 2026. — 12:00

    Crna Gora sve više zavisi od uvoza hrane: Na 10 evra uvoza, tek jedan evro izvoza

    27. Marta 2026. — 13:00

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Četiri hotela pod ključem zbog nedostatka infrastrukture

    30. Marta 2026. — 09:00

    Dentalni turizam izuzetno popularan u Srpskoj

    29. Marta 2026. — 14:40

    Republiku Srpsku za dva mjeseca posjetilo preko 60.000 turista

    29. Marta 2026. — 09:15

    Rat na Bliskom istoku mijenja odredišta turista

    29. Marta 2026. — 08:30

    „Koksara“ ide na prodaju, početna cijena 150,6 miliona KM

    30. Marta 2026. — 15:15

    Trećina stranih investitora žali se na uslove poslovanja u BiH

    30. Marta 2026. — 14:28

    Rok za prijavu za podsticaje 1. april

    29. Marta 2026. — 10:45

    Federacija BiH dobija nove naftne terminale

    28. Marta 2026. — 15:30
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Ko najviše profitira od pomjeranja kazaljki na satu?

    29. Marta 2026. — 11:30

    Nijemci ne odustaju od vozova uprkos kašnjenjima

    27. Marta 2026. — 13:30

    Koji su modeli automobila bili najsigurniji u 2025. godini

    25. Marta 2026. — 12:21

    Bik prodat za 143.000 evra

    24. Marta 2026. — 10:11

    Inflacija u Njemačkoj u martu dostigla 2,7 odsto

    30. Marta 2026. — 16:10

    Vlade u Australiji nude besplatan javni prevoz kako stanovništvo ne koristilo automobile

    30. Marta 2026. — 10:30

    Kina gradi “vodeni auto-put”: Kanal dug 134 kilometra

    29. Marta 2026. — 15:30

    Oglasi u ChatGPT-u probili 100 miliona dolara u rekordnom roku

    28. Marta 2026. — 11:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Kako je “Hi-Men” prije četiri decenije promijenio industriju igračaka

Kako je “Hi-Men” prije četiri decenije promijenio industriju igračaka

Dejan TovilovićDejan Tovilović10. Septembra 2023. — 11:10Nema komentara7 minuta čitanja
FOTO: Agencije

NJUJORK – U septembru 1983. godine, prije tačno četiri decenije, “ Hi-Men i Gospodari svemira” eksplodirali su na televizijskim ekranima širom svijeta i industrija zabave više nikad nije izgleda isto. 

FOTO: Agencije

Kombinacija epske i naučne fantastike,  upakovanih u mišićavo tijelo “Hi-Mena” i jednostavna priča o dobru i zlu na planeti Eterniji  izazvala je prvo pometnju na televizijskim ekranima u SAD, a potom na policama trgovina širom planete.

Nusprodukti Hi-Menovog uspona i pada direktno se povezuju sa Reganovom politikom liberalnog kapitalizma 80-ih, nekontrolisanim usponom moći marketinga i deregulizacijom televizijskog tržišta, ostajući postojani dio pop kulture sve do danas.

Svi znaju za njegove fantastične tajne moći, seriju animiranih filmova i stripova, igrani film i brojne igračke, ali mnogi ne znaju mračniju stranu Hi-Menove priče o porijeklu sage koja se pretvorila u milionsku franšizu i poslovno čudovište koje je poremetilo čitavu industriju zabave.

Mišići i marketing

Kada je kompanija “Kiner” 1978. godine predstavila svoje prve figure iz “Ratova zvijezda”, industrija igračaka se promijenila postavljajući nova pravila na tržištu.

Uspjeh ove linije zabrinuo je konkurentski “Matel”, jednog od najvećih proizvođača igračaka u SAD-u, koji je dominirao  u dijelu prodaje igračka za djevojčice sa čuvenom lutkom Barbi (a sudeći po uspjehu aktuelnog filma i dalje dominira), ali jedva da su imali uticaja na dječake koji su svoje igračke tražili na drugim mjestima.

Da bude gore, Džef Vagner, tadašnji direktor “Matela” odbio je 1976. godine ponudu za licenciranje igračaka iz pomenutih “Ratova zvijezda”, jer mu je cijena od 750 hiljada dolara bila preskupa, što će se ispostaviti kao jedan od epskih promašaja u ovom poslu.

Ipak, šefovi “Matela” su mudro shvatili da je novac u franšizama i da su zaostajali u odnosu na konkurenciju. Bilo da se radi o velikom blokbasteru ili popularnoj TV emisiji i trebalo je nešto što će im prodavati igračke u kontinuitetu.

Ranije su se igračke plasirale na osnovu društvene percepcije.

Žene su bile domaćice opsjednute ljepotom, a muškarci su radili i borili se, uživajući finansijsku nezavisnost zbog ovog hijerarhijskog statusa. Zahvaljujući drugom talasu feminističkog pokreta iz 70-ih, žene su napuštale dom da bi bile zaposlene, dok su muškarci pokušavali da slušaju njihova osjećanja.

Sa padom prodaje, “Matel” je osmislio proizvod kao reakciju na društvenu promjenu, ciljajući neiskorišteni potencijal segmenta dječaka, jer je njihov marketinško odjeljenje otkrilo da su dečaci su žudjeli za moći i snagom, a to je ono što je “Matel” namjeravao da isporuči.

Dizajner igračaka Rodžer Svit, koristeći popularnost bodibildera, mišićavih rvača i drugih fizički dominantnih muškaraca, koji su postali uzori za mačoidnu generaciju 80-ih, predstavio je preliminarni dizajn nazvan “Veliki Džim” koji je oduševio kompaniju.

Uzimajući početnu inspiraciju iz slike legendarnog Frenka Frazeta “Konan uništitelj” , Rodžer je napravio figuru sa glinenim mišićima i naoružao svoju kreaciju šljemom iz bronzanog doba i sjekirom.

Prema njegovoj knjizi “Hi-Men i uspon i pad ideje od milijardu dolara” iz 2005. godine, Svit je znao da ako marketinškom odjeljenju da nešto što može prodati, on je osvojio 90 odsto bitke za plasman lika. Ilustrator Mark Tejlor dodatno je razradio koncept i na kraju je stigao sa uglađenijim izgledom i generičkim imenom Hi-Men za ovog oskudno odjevenog borca.

Uz mnoštvo drugih likova, uključujući saveznike i neprijatelje poput zlog Skeletora, rođeni su “Gospodari moći”.

Naime, neposredno prije početka produkcije, predsjednik “Matela” Glen Hastings odlučio je da “Gospodari moći” zvuči previše religiozno i promijenio ga u “Gospodari svemira”, pokušavajući unovčiti fanove “Ratova zvijezda” sa više galaktičkom temom u naslovu.

Jedan od ključeva uspjeha “Gospodara svemira” bila je suprotnost onome što su prodavnice igračaka imale do 1982. Ove figure su bile pune mišića, ispupčenih grudi, a poređenju sa mršavim Džedajima ili bespolnim Kenovima, ništa na policama nije izgledalo tako impresivno.

Ipak, najvažnija stvar za njihov uspjeh stigla je promjenama u ekonomiji koje je uvodila Reganova liberalno tržišna administracija, koja je dozvolila velikim kompanijama da se reklamiraju djeci nametljivim metodama koje se danas smatraju uobičajnim.

“Netfliks”

Striming div “Netfliks” objavio je 2021. godine animiranu “Hi-Men i gospodari svemira” seriju prilagođenu djeci i seriju za odrasle “Gospodari svemira: Otkrivenje”, koja se vraća korijenima originala u režiji Kevina Smita.

Takođe, bila je najavljena i produkcija novog igranog filma, ali je sve poremetio štrajk scenarista i po svemu sudeći skroz zaustavio planove na ovu temu.

Pošto su Hi-Men igračke bile spremne za ulazak u prodavnice, trebalo je samo nešto da ih učini dostupnim svakom djetetu na svijetu, a da je zanimljivije bilo kom djetetu na planeti od crtanog filma.

“Matel” je angažovao kompaniju za animaciju “Filmation”, a etablirana kompanija, sa hitovima poput “Fleš Gordona”, “Arčija”,  pa čak i animiranom verzije “Zvjezdanih staza”, sjajno je obavila posao slijedeći diktat marketinških smjernica .

Tačno 5. septembra 1983. godine “Hi-Men i gospodari svemira” prvi put su se emitovali na televiziji, a djeca su bila navučena već uvodnom špicom! Kada je obični, neugledni princ Adam podigao svoj mač iznad glave i objavio: “Ja imam moć”, pretvarajući se u mišićavog spasioca univerzuma, postalo je jasno da svijet industrije igračaka više nikad neće biti isti.

Kontroverzno “Matelovo” marketinško istraživanje pokazalo je da su se djeca osjećala nemoćno, bilo zbog škole, roditelja ili kućnog života te su kroz igru ​​vratila kontrolu u svoje živote.

Mala djeca nemaju sposobnost razlikovanja reklama od stvarnosti što je dovodilo do stvaranje veza i odnosa sa izmišljenim likovima na TV-u. Hi-Men je zahtijevao moć i kontrolu, a djeca koja su gledala crtać željela su da se osjećaju isto.

Mark Tejlor  prisjetio se kasnije da je vidio dijete koje se u bijesu bacalo na podu radnje, zahtijevajući jednu od svake Hi-Men figure na polici i velike su šanse da to dijete nije bilo jedino.

Od igračke do olovke

Nekoliko mjeseci nakon “Hi-Men” serije, u eteru se pojavio “Vojnik Džo”, a godinu dana kasnije uslijedili su “Transformersi”, sa sve više kombinacija crtanih filmova i igračaka koje se pridružuju njihovim redovima svake godine.

Bio je to ciklus koji je gledaoce držao stalno privučenim, bilo da se radi o njihovoj pažnji ili novčaniku njihovih roditelja.

Očekivano Hi-Men brojke su skočile u stratosferu, zaradivši “Matelu” 38 miliona dolara u prvoj godini. Svake sedmice, djeca su gledala priče koje su mogle ponoviti sa svojim igračkama, sa sve većim spiskom likova, vozila i kompleta za igru ​​koji je rastao sa svakom epizodom.

Serija je izazvala masovni bum licenciranja, dajući svakom djetetu priliku da spava na Hi-Men posteljini, jede pahuljice iz Hi-Men činije ili da radi svoje domaći zadatak sa službenom Hi-Men olovkom. Do 1986. godine,

“Matel” je zaradio preko 400 miliona dolara isključivo zahvaljujući Hi-Menu, ali godinu dana kasnije, marže su pale.

Bez upozorenja, Hi-Men igračke su pale na tričavih sedam miliona dolara zarade godišnje, jer je pohlepa kompanije doslovno izazvala prezasićenost novim proizvodima na tržištu.

Čak i sa akcionim filmom u kojem je Dolf Lundgren tumačio naslovnu ulogu, Hi-Men se nije mogao oporaviti i završio je 1987. godine, svoj streloviti uspon u svijetu zabave.

Tokom narednih decenija, Hi-Men je živio u mnogim inkarnacijama od crtaća, preko stripova do video-igara i linija igračaka, ali Hi-Men je uvijek bio znak vremena u kojem je nastao i nikad nije ponovio uspjeh iz osamdesetih.

Kompletna franšiza bila je vrhunska reakcija na progresivne sklonosti umjetnika i marketinških odijela, umotane u konzervativnu politiku i finansijsku moć velikih kompanija, koja je na kraju podigla generaciju spremnu da prihvati konzumerizam kao dio doživljaja gledanja i života uopšte.

Ostalo je samo pitanje nostalgije generacija djece, koje su tokom osamdesetih odrastala uz crtaće i gumene igračke svemirca, koji je imao mišiće i mač, dok su moć i profit ostajali u rukama biznismena iz “Matela”.

Glas Srpske

Hi-men
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakRuski gas povoljniji za Kinu u odnosu na ostale
Sljedeći članak Er Srbija želi da napravi hangar za održavanje aviona

Povezani članci

Svijet 01 minuta čitanja

Inflacija u Njemačkoj u martu dostigla 2,7 odsto

Capital teme 02 minute čitanja

„Koksara“ ide na prodaju, početna cijena 150,6 miliona KM

Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

„Koksara“ ide na prodaju, početna cijena 150,6 miliona KM

30. Marta 2026. — 15:1502 minute čitanja

Stečajni upravnik „Koksare“ Lukavac raspisao je danas međunarodni javni poziv za ovog preduzeća kao pravnog lica po minimalnoj početnoj cijeni od 150,6 miliona KM.

„Elektrokrajina“ se zadužuje 38 miliona evra

30. Marta 2026. — 14:06

Srpska se zadužila po daleko većoj kamati od Sjeverne Makedonije

30. Marta 2026. — 13:22

Rudarska preduzeća nezakonito ostala bez jeftinijeg goriva

30. Marta 2026. — 12:54

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.