Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Elek podešava temperaturu za reklamiranje Olimpijskog centra

    29. Decembra 2025. — 16:33

    Osim naplate, malo šta funkcioniše na javnim parkinzima

    29. Decembra 2025. — 13:46

    Jerinić isplaćivao grantove mimo zakona

    29. Decembra 2025. — 13:24

    Sutra isplata decembarskih penzija u Republici Srpskoj

    29. Decembra 2025. — 10:17
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Kina pustila u rad impresivnu hidroelektranu

    28. Decembra 2025. — 10:30

    Rusi pregovaraju sa mađarskim MOL-om o prodaji NIS-a

    25. Decembra 2025. — 15:29

    Kako bi američki gas stizao u BiH i Banjaluku: Ovo su detalji

    25. Decembra 2025. — 13:39

    OFAK produžio rok NIS-u

    25. Decembra 2025. — 07:41

    BiH vodeća u Evropi po doznakama iz inostranstva

    27. Decembra 2025. — 10:33

    Promet na Banjalučkoj berzi 67.000 KM

    26. Decembra 2025. — 14:17

    Potrošačka korpa i dalje veća od polovine prosječne plate

    26. Decembra 2025. — 08:33

    ERS dokapitalizovao RiTE „Ugljevik“ zbog duga prema Slovencima

    24. Decembra 2025. — 12:42

    Na Banjalučkoj berzi promet veći od miliona maraka

    16. Decembra 2025. — 16:30

    Vlada se na berzi zadužila 66 miliona KM, iduće sedmice planira još 20

    15. Decembra 2025. — 15:16

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Nastavljeno divljanje cijena u Crnoj Gori

    28. Decembra 2025. — 15:15

    Kafa sve skuplja: Klimatske promjene podižu cijene širom svijeta

    28. Decembra 2025. — 09:00

    Na deset auta spiskano 3,5 miliona KM

    27. Decembra 2025. — 15:00

    Pojeftinilo gorivo u Republici Srpskoj

    15. Decembra 2025. — 14:23

    Hotelijeri na Jahorini imaju velika očekivanja od ove sezone

    28. Decembra 2025. — 13:40

    Značajno popunjeni smještajni kapaciteti

    27. Decembra 2025. — 12:20

    Republiku Srpsku tokom deset mjeseci ove godine posjetilo 442.353 turista

    26. Decembra 2025. — 10:33

    Znate li koji je grad najskuplji turistički centar na svijetu

    20. Decembra 2025. — 16:44

    Kompanije strepe, vlast ključne odluke donosi u zadnji čas

    29. Decembra 2025. — 16:42

    BiH neće moći uvoziti plastični otpad iz EU, reciklažne firme traže alternativu

    29. Decembra 2025. — 09:58

    Kriza nezaposlenosti u Njemačkoj

    28. Decembra 2025. — 13:00

    Srozan uvoz iz SAD, razmjena s Rusima u uzletu

    28. Decembra 2025. — 11:20
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Mogu li naučnici da spasu industriju čokolade?

    29. Decembra 2025. — 08:08

    Kina testirala voz brzine 800 km/h

    26. Decembra 2025. — 14:00

    Na hiljade neželjenih božićnih poklona se prodaje na internetu

    26. Decembra 2025. — 12:15

    Singapur i dalje ima najmoćniji pasoš

    24. Decembra 2025. — 10:45

    Novi propisi za automobile: Velike promjene u 2026. godini

    29. Decembra 2025. — 12:50

    Evropske berze ušle u posljednju nedjelju 2025. godine

    29. Decembra 2025. — 10:58

    Nikad veća potražnja radnika u najjačim svjetskim ekonomijama

    28. Decembra 2025. — 09:50

    Britanci sve siromašniji

    27. Decembra 2025. — 11:30
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Kako je “Hi-Men” prije četiri decenije promijenio industriju igračaka

Kako je “Hi-Men” prije četiri decenije promijenio industriju igračaka

Dejan TovilovićDejan Tovilović10. Septembra 2023. — 11:10Nema komentara7 minuta čitanja
FOTO: Agencije

NJUJORK – U septembru 1983. godine, prije tačno četiri decenije, “ Hi-Men i Gospodari svemira” eksplodirali su na televizijskim ekranima širom svijeta i industrija zabave više nikad nije izgleda isto. 

FOTO: Agencije

Kombinacija epske i naučne fantastike,  upakovanih u mišićavo tijelo “Hi-Mena” i jednostavna priča o dobru i zlu na planeti Eterniji  izazvala je prvo pometnju na televizijskim ekranima u SAD, a potom na policama trgovina širom planete.

Nusprodukti Hi-Menovog uspona i pada direktno se povezuju sa Reganovom politikom liberalnog kapitalizma 80-ih, nekontrolisanim usponom moći marketinga i deregulizacijom televizijskog tržišta, ostajući postojani dio pop kulture sve do danas.

Svi znaju za njegove fantastične tajne moći, seriju animiranih filmova i stripova, igrani film i brojne igračke, ali mnogi ne znaju mračniju stranu Hi-Menove priče o porijeklu sage koja se pretvorila u milionsku franšizu i poslovno čudovište koje je poremetilo čitavu industriju zabave.

Mišići i marketing

Kada je kompanija “Kiner” 1978. godine predstavila svoje prve figure iz “Ratova zvijezda”, industrija igračaka se promijenila postavljajući nova pravila na tržištu.

Uspjeh ove linije zabrinuo je konkurentski “Matel”, jednog od najvećih proizvođača igračaka u SAD-u, koji je dominirao  u dijelu prodaje igračka za djevojčice sa čuvenom lutkom Barbi (a sudeći po uspjehu aktuelnog filma i dalje dominira), ali jedva da su imali uticaja na dječake koji su svoje igračke tražili na drugim mjestima.

Da bude gore, Džef Vagner, tadašnji direktor “Matela” odbio je 1976. godine ponudu za licenciranje igračaka iz pomenutih “Ratova zvijezda”, jer mu je cijena od 750 hiljada dolara bila preskupa, što će se ispostaviti kao jedan od epskih promašaja u ovom poslu.

Ipak, šefovi “Matela” su mudro shvatili da je novac u franšizama i da su zaostajali u odnosu na konkurenciju. Bilo da se radi o velikom blokbasteru ili popularnoj TV emisiji i trebalo je nešto što će im prodavati igračke u kontinuitetu.

Ranije su se igračke plasirale na osnovu društvene percepcije.

Žene su bile domaćice opsjednute ljepotom, a muškarci su radili i borili se, uživajući finansijsku nezavisnost zbog ovog hijerarhijskog statusa. Zahvaljujući drugom talasu feminističkog pokreta iz 70-ih, žene su napuštale dom da bi bile zaposlene, dok su muškarci pokušavali da slušaju njihova osjećanja.

Sa padom prodaje, “Matel” je osmislio proizvod kao reakciju na društvenu promjenu, ciljajući neiskorišteni potencijal segmenta dječaka, jer je njihov marketinško odjeljenje otkrilo da su dečaci su žudjeli za moći i snagom, a to je ono što je “Matel” namjeravao da isporuči.

Dizajner igračaka Rodžer Svit, koristeći popularnost bodibildera, mišićavih rvača i drugih fizički dominantnih muškaraca, koji su postali uzori za mačoidnu generaciju 80-ih, predstavio je preliminarni dizajn nazvan “Veliki Džim” koji je oduševio kompaniju.

Uzimajući početnu inspiraciju iz slike legendarnog Frenka Frazeta “Konan uništitelj” , Rodžer je napravio figuru sa glinenim mišićima i naoružao svoju kreaciju šljemom iz bronzanog doba i sjekirom.

Prema njegovoj knjizi “Hi-Men i uspon i pad ideje od milijardu dolara” iz 2005. godine, Svit je znao da ako marketinškom odjeljenju da nešto što može prodati, on je osvojio 90 odsto bitke za plasman lika. Ilustrator Mark Tejlor dodatno je razradio koncept i na kraju je stigao sa uglađenijim izgledom i generičkim imenom Hi-Men za ovog oskudno odjevenog borca.

Uz mnoštvo drugih likova, uključujući saveznike i neprijatelje poput zlog Skeletora, rođeni su “Gospodari moći”.

Naime, neposredno prije početka produkcije, predsjednik “Matela” Glen Hastings odlučio je da “Gospodari moći” zvuči previše religiozno i promijenio ga u “Gospodari svemira”, pokušavajući unovčiti fanove “Ratova zvijezda” sa više galaktičkom temom u naslovu.

Jedan od ključeva uspjeha “Gospodara svemira” bila je suprotnost onome što su prodavnice igračaka imale do 1982. Ove figure su bile pune mišića, ispupčenih grudi, a poređenju sa mršavim Džedajima ili bespolnim Kenovima, ništa na policama nije izgledalo tako impresivno.

Ipak, najvažnija stvar za njihov uspjeh stigla je promjenama u ekonomiji koje je uvodila Reganova liberalno tržišna administracija, koja je dozvolila velikim kompanijama da se reklamiraju djeci nametljivim metodama koje se danas smatraju uobičajnim.

“Netfliks”

Striming div “Netfliks” objavio je 2021. godine animiranu “Hi-Men i gospodari svemira” seriju prilagođenu djeci i seriju za odrasle “Gospodari svemira: Otkrivenje”, koja se vraća korijenima originala u režiji Kevina Smita.

Takođe, bila je najavljena i produkcija novog igranog filma, ali je sve poremetio štrajk scenarista i po svemu sudeći skroz zaustavio planove na ovu temu.

Pošto su Hi-Men igračke bile spremne za ulazak u prodavnice, trebalo je samo nešto da ih učini dostupnim svakom djetetu na svijetu, a da je zanimljivije bilo kom djetetu na planeti od crtanog filma.

“Matel” je angažovao kompaniju za animaciju “Filmation”, a etablirana kompanija, sa hitovima poput “Fleš Gordona”, “Arčija”,  pa čak i animiranom verzije “Zvjezdanih staza”, sjajno je obavila posao slijedeći diktat marketinških smjernica .

Tačno 5. septembra 1983. godine “Hi-Men i gospodari svemira” prvi put su se emitovali na televiziji, a djeca su bila navučena već uvodnom špicom! Kada je obični, neugledni princ Adam podigao svoj mač iznad glave i objavio: “Ja imam moć”, pretvarajući se u mišićavog spasioca univerzuma, postalo je jasno da svijet industrije igračaka više nikad neće biti isti.

Kontroverzno “Matelovo” marketinško istraživanje pokazalo je da su se djeca osjećala nemoćno, bilo zbog škole, roditelja ili kućnog života te su kroz igru ​​vratila kontrolu u svoje živote.

Mala djeca nemaju sposobnost razlikovanja reklama od stvarnosti što je dovodilo do stvaranje veza i odnosa sa izmišljenim likovima na TV-u. Hi-Men je zahtijevao moć i kontrolu, a djeca koja su gledala crtać željela su da se osjećaju isto.

Mark Tejlor  prisjetio se kasnije da je vidio dijete koje se u bijesu bacalo na podu radnje, zahtijevajući jednu od svake Hi-Men figure na polici i velike su šanse da to dijete nije bilo jedino.

Od igračke do olovke

Nekoliko mjeseci nakon “Hi-Men” serije, u eteru se pojavio “Vojnik Džo”, a godinu dana kasnije uslijedili su “Transformersi”, sa sve više kombinacija crtanih filmova i igračaka koje se pridružuju njihovim redovima svake godine.

Bio je to ciklus koji je gledaoce držao stalno privučenim, bilo da se radi o njihovoj pažnji ili novčaniku njihovih roditelja.

Očekivano Hi-Men brojke su skočile u stratosferu, zaradivši “Matelu” 38 miliona dolara u prvoj godini. Svake sedmice, djeca su gledala priče koje su mogle ponoviti sa svojim igračkama, sa sve većim spiskom likova, vozila i kompleta za igru ​​koji je rastao sa svakom epizodom.

Serija je izazvala masovni bum licenciranja, dajući svakom djetetu priliku da spava na Hi-Men posteljini, jede pahuljice iz Hi-Men činije ili da radi svoje domaći zadatak sa službenom Hi-Men olovkom. Do 1986. godine,

“Matel” je zaradio preko 400 miliona dolara isključivo zahvaljujući Hi-Menu, ali godinu dana kasnije, marže su pale.

Bez upozorenja, Hi-Men igračke su pale na tričavih sedam miliona dolara zarade godišnje, jer je pohlepa kompanije doslovno izazvala prezasićenost novim proizvodima na tržištu.

Čak i sa akcionim filmom u kojem je Dolf Lundgren tumačio naslovnu ulogu, Hi-Men se nije mogao oporaviti i završio je 1987. godine, svoj streloviti uspon u svijetu zabave.

Tokom narednih decenija, Hi-Men je živio u mnogim inkarnacijama od crtaća, preko stripova do video-igara i linija igračaka, ali Hi-Men je uvijek bio znak vremena u kojem je nastao i nikad nije ponovio uspjeh iz osamdesetih.

Kompletna franšiza bila je vrhunska reakcija na progresivne sklonosti umjetnika i marketinških odijela, umotane u konzervativnu politiku i finansijsku moć velikih kompanija, koja je na kraju podigla generaciju spremnu da prihvati konzumerizam kao dio doživljaja gledanja i života uopšte.

Ostalo je samo pitanje nostalgije generacija djece, koje su tokom osamdesetih odrastala uz crtaće i gumene igračke svemirca, koji je imao mišiće i mač, dok su moć i profit ostajali u rukama biznismena iz “Matela”.

Glas Srpske

Hi-men
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakRuski gas povoljniji za Kinu u odnosu na ostale
Sljedeći članak Er Srbija želi da napravi hangar za održavanje aviona

Povezani članci

PRIVREDA 03 minute čitanja

Kompanije strepe, vlast ključne odluke donosi u zadnji čas

Capital teme 02 minute čitanja

Elek podešava temperaturu za reklamiranje Olimpijskog centra

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Elek podešava temperaturu za reklamiranje Olimpijskog centra

29. Decembra 2025. — 16:3302 minute čitanja

Prostor za održavanje promocije mora biti dvorana sa liftom minimalnih dimenzija tri sa dva metra

Osim naplate, malo šta funkcioniše na javnim parkinzima

29. Decembra 2025. — 13:46

Jerinić isplaćivao grantove mimo zakona

29. Decembra 2025. — 13:24

Sutra isplata decembarskih penzija u Republici Srpskoj

29. Decembra 2025. — 10:17

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.