ŽENEVA, Šesnaestogodišnji spor oko banana između južnoameričkih zemalja i Evropske Unije (EU) je na ženevskim pregovorima u okviru Svjetske trgovinske organizacije (STO), koji se nastavljaju i ove sedmice, okončan dogovorom, tvrde Latinoamerikanci, dok portparol Unije kaže da je po pitanju banana “ostvaren znatan napredak”.
Bilo kako bilo, eventualni dogovor će morati da odobre i grupa Afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja (ACP), koju čine bivše kolonije članica EU, čije banane uživaju bescarinski plasman na tržištu Dvadeset sedmorice, izvještava Rojters.
Priklanjajući se kompromisnom receptu generalnog direktora STO Paskala Lamija, EU se sada saglasila da uvoznu carinu za južnoameričke banane do 2016. godine svede na 114 evra po toni, s tim što bi već u 2009. došlo do njenog smanjenja na 148 evra sa sadašnjih 176 evra po toni.
Predstavnik ACP zemalja, ministar trgovine Kameruna Lik Magloar Atangana Mbarga kaže da je takav dogovor neprihvatljiv.
ACP zemlje, naime, strahuju da bi njihove banane bile istisnute sa tržišta Unije ukoliko bi za južnoameričke bilo odobreno takvo sniženje carine.
Ministar Mbarga želi da se ACP zemljama obezbjedi finansijska podrška kao kompenzacija za izgubljeni izvozni prihod i “grejs period” od dvije do tri godine prije nego što EU počne da snižava carinu za banane iz Južne Amerike.
Tako bi ACP zemlje imale vremena da restrukturiraju ovaj sektor svoje poljoprivrede, koji je znatno nekonkurentniji od južnoameričkog.
Protiv prevelikog popuštanja EU u ovoj oblasti svakako će biti i njene članice Francuska i Španija, čiji poljoprivrednici gaje banane na preostalim karipskim teritorijama i na Kanarskim ostrvima.
Eventualni neuspjeh u potpunom rješavanju nesuglasica oko banana, mogao bi da se pokaže kao nesavladiva prepreka za širu diskusiju između Južnoamerikanaca i predstavnika ACP zemalja oko tzv. “tropskih produkata”.
Odlučujuća runda pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine, koja je, pod okriljem STO počela prošlog ponedjeljka u Ženevi, biće nastavljena i to, najvjerovatnije, bar do srijede, pošto su njen neslavni prekid spriječili ustupci, prije svega industrijalizovanih zemlja, prenjele su tokom vikenda agencije, pozivajući se na pregovarače.
Prema izvorima njemačke agencije DPA, ustupci uključuju ponudu Sjedinjenih Američkih Država da smanje subvencije svojim poljoprivrednim proizvođačima na najviše 14,5 milijardi dolara godišnje. SAD su već smanjile tu sumu na 15, sa prethodnih 16,4 milijarde.
Takođe se očekuje da EU smanji carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda za 80, umjesto ranije predloženih 60 odsto.
EU, s druge strane, očekuje od najvećih zemalja u razvoju – Kine, Indije, Brazila i Meksika – da na sličan način smanje svoje carine na uvoz industrijske robe i usluga sa Zapada.