BANJALUKA, Iako je još 2002. godine preduzeću “Slavija internacional” iz Laktaša dodijeljena koncesija za izgradnju magistralnog gasovoda kroz Republiku Srpsku, još niko pouzdano ne zna kada će početi izgradnja – ipak, poslije nedavne posjete predsjednika Vlade Republike Srpske Milorada Dodika Moskvi realizacija tog projekta sve je izvjesnija.
Tada je zapravo otklonjena i posljednja prepreka zbog koje se na izgradnju magistralnog gasovoda “Sava” čekalo osam godina. Kao što je poznato, dogovoreno je da se i Republika Srpska priključi na gasovod “Južni tok”. Na taj način iz Moskve su stigle potrebne garancije da će Republika Srpska dobijati najmanje milijardu kubnih metara gasa godišnje, što je bio preduslov za ekonomsku opravdanost i isplativost ove investicije.
“Privode se kraju dogovori o početku izgradnje magistralnog gasovoda `Sava`. Do 1. maja ove godine trebalo bi da sve bude poznato i kada će početi izgradnja, ko će nam u tom poslu biti strateški partner i izvođač radova, koliko će to da košta i kada će da bude završeno”, rekao je Srni Radomir Nježić, predsjednik kompanije “Slavija internacional” iz Laktaša, koja je dobila koncesiju za izgradnju ovog gasovoda.
Dužina ovog magistralnog gasovoda je 480 kilometara. Planirano je da se gradi u četiri faze.
U prvoj fazi gradio bi se gasovod od priključka u Mačvanskom Prnjavoru, odnosno od rijeke Drine do početka Brčko distrikta. Na tom dijelu trase napravio bi se i priključak za Ugljevik. Druga faza je od Brčkog do Doboja i Broda. U trećoj fazi biće izgrađen gasovod do Banjaluke sa priključkom za Gradišku i na kraju u četvrtoj fazi do Prijedora i Novog Grada.
“Već je urađena kompletna projektna dokumentacija za prvu etapu. `Slavija internacional` je na javnom tenderu već izabrala i glavnog izvođača radova za izgradnju kompletnog gasovoda. Na tom tenderu pobijedila je firma `Habau` iz Austrije i oni su pristali da kompletan gasovod bez mjernih stanica urade za 18 mjeseci”, rekao je Nježić.
On je naglasio da je izvođač prije dvije godine za taj posao tražio 124 miliona evra. Kada se tome doda i vrijednost mjernih stanica i potrebne optičke opreme – kompletna investicija procjenjuje se na iznos između 150 i 170 miliona evra. Međutim, prema sadašnjim procjenama stručnjaka taj posao mogao bi da bude završen i za manje novaca, s obzirom da su zbog velike ekonomske krize na svjetskom tržištu pale cijene mnogim proizvodima koji su neophodni za završetak tog posla.
“Trenutno se radi na dokumentima koji definišu kompletne odnose na gasovodu `Sava` od uvođenja strateškog partnera, promjena vlasničke strukture do izgradnje i eksploatacije gasovoda”, istakao je Nježić.
Gasovod “Sava” trebalo bi da ima dvostruko napajanje, što praktično znači da bi se omogućilo snabdijevanje gasom i iz pravca Srbije i iz pravca Hrvatske. Planirano je da se u okolini Doboja ostavi priključak kako bi se obezbijedili transportni kapaciteti za Federaciju BiH prema Zenici.
Izgradnjom gasovoda “Sava” ovaj najjeftiniji energent bio bi dostupan za više od 90 odsto stanovnika Republike Srpske. O efektima te investicije suvišno je i govoriti, jer se zna da su svi ostali energenti mnogo skuplji, da u mnogim gradovima već odavno imaju problema da obezbijede kvalitetno grijanje svojim stanovnicima. Ne bi trebalo da se zaboravi ni činjenica da bi se gasifikacijom izbacile iz upotrebe hiljade malih kotlovnica koje pogotovo u zimskim mjesecima u vazduh izbacuju ogromne količine sumpor-dioksida.
Realizacijom projekta magistralnog gasovoda “Sava” krenula bi i izgradnja distributivne gasovodne mreže u gradovima širom Republike Srpske.
U Bijeljini su već počeli sa pripremama za realizaciju tog projekta. Pitanje je samo kako će i kada uspjeti da obezbijede više od 30 miliona maraka, koliko bi to moglo da košta prema prvim preliminarnim procjenama. Međutim, s obzirom da već godinama imaju problema sa grijanjem grada to će im čini se ipak biti prioritet.
Kako sada stvari stoje gasifikacija će biti prioritet i drugim pogotovo većim gradovima u Republici Srpskoj.
Za vodu i jeftinije energente u prošlosti u svijetu su se vodili mnogi ratovi. Zbog toga nije ni čudo što su izgradnju ruskog tranzitnog gasovoda “Južni tok” pratili brojni politički sporovi. Sjetimo se samo spora sa Ukrajinom zbog kojeg se smrzavala Evropa, pa raznih sporova i lobiranja u vezi sa tim preko čije teritorije će biti građen “Južni tok”.
Iz federalnog Sarajeva su, naprimjer, lobirali da “Južni tok” ide preko Turske i da tako gas stiže u BiH.
Oni nikako ne mogu da se pomire sa činjenicom da je Republika Srpska sada i praktično dio priče koja se zove “Južni tok”.
Iz Sarajeva zbog toga stiže lavina optužbi u stilu da je to “promašena investicija” i da se “tako ne bi rasipala ni Amerika”. U kompaniji “Slavija internacional” odgovaraju im kratko i jasno da su oni privatna kompanija i da im nije ni na kraj pameti da svoj privatni novac tek tako rasipaju.
Kada je riječ o gasovodu “Južni tok”, već odavno je jasno da će gasovod iz Rusije ispod Crnog mora ići preko teritorije Bugarske, Srbije i Mađarske.
Već je izvjesno da će iz tog gasovoda koji treba da bude završen 2015. godine Republika Srpska dobijati više od milijardu kubnih metara gasa godišnje. Do tada ćemo morati da se zadovoljimo sa onih 400 miliona kubnih metara godišnje koje nam je obećala Srbija iz već postojećeg gasovoda.
I sa tom količinom u Republici Srpskoj mogla bi da počne gasifikacija.Srna