SEUL, Južna Koreja, četvrta po veličini azijska ekonomija koja je od siromaštva do prosperiteta stigla zahvaljujući teškoj industriji i velikoj emisiji štetnih gasova, okreće se tzv. zelenoj ekonomiji.
Predsjednik Južne Koreje Li Mjung-bak, bivši direktor jednog građevinskog džina koji poslovne prilike vidi i u krizi, zalaže se za “zeleni rast sa malom emisijom ugljenika”.
Ciljevi takve politike su smanjenje južnokorejske zavisnosti od fosilnog goriva, podsticaj razvoju alternativnih energetskih izvora, poput sunčeve ili energije vjetra, i uvođenje tehnologije koja doprinosi rastu energetske efikasnosti.
“Globalno otopljavanje znači krizu ali i priliku za nastanak ogromnog tržišta”, istakao je Li.
Okretanje “zelenoj” ekonomiji takođe će pomoći Južnoj Koreji da smanji zavisnost od uvoza nafte i gasa koji čine trećinu ukupnog uvoza te zemlje i usporava ekonomski rast.
Južna Koreja nije jedina koja želi da iskoristi prednosti “zelenog” sektora. Tako Japan namjerava da proširi tržište za “zeleni biznis” i na tom sektoru otvori do milion radnih mjesta.
Tajvan će pak uložiti 1,3 milijarde dolara u idućih pet godina u proširenje i poboljšanje solarne i eolske industrije i tako doprinijeti smanjenju potrošnje goriva.
Međutim, južnokorejski “zeleni” plan, težak 107 hiljada milijardi vona (87 milijardi dolara) u narednih pet godina, daleko je obimniji i usmjeren je na niz projekata sa ciljem smanjenja emisije štetnih gasova.
Aanalitičari navode da potencijali “zelene” tehnologije rastu, s obzirom na borbu sa klimatskim promenama i posebno zbog rasta cijena nafte.
U vladine planove uklopile su se velike kompanije, poput Samsunga i Hjundaija koji su najavili više milijardi vona vrijedne investicione planove.
Samsung elektroniks planira da do 2013. potroši 5,4 hiljade milijardi vona za razvoj proizvoda koji manje zagađuju životnu sredinu, kao i smanjenje emisije gasova koji izazivaju efekte staklene bašte u fabrikama.
U slične projekte Hjundai-Kia namjerava da uloži 4,1 hiljadu milijardi vona.
Borci za životnu sredinu u Južnoj Koreji međutim kritikuju predsjednikovu inicijativu koja uključuje veliki projekat regulacije četiri najveće rijeke u zemlji.
Za taj projekat ekolozi kažu da predstavlja uvod u izgradnju velikog kanala kroz zemlju, koju je Li obećao u vrijeme predsedničke kampanje.
Procjenjuje se da bi petina petogodišnjeg “zelenog” budžeta otišla za taj projekat.
Aktivisti Korejskog udruženja za životnu sredinu smatraju da je predsjednikova inicijativa samo ekonomski stimulativni paket čiji je cilj otvaranje radnih mjesta u građevinarstvu, kao u projektu četiri rijeke.
Vlada naravno odbacuje te optužbe ističući da će riječni projekti doprinijeti borbi protiv posljedica klimatskih promjena, poput poplava ili nestašica vode.
