BANJALUKA – Jesenja sjetva na oranicama u Republici Srpskoj je u punom jeku, a ratari će pšenicom, kao najvažnijom ozimom kulturom, zasijati 41.197 hektara, što je manje nego lani, dok će uljarice zauzeti veće površine u poređenju sa prošlom godinom.
Navedeno je to u Informaciji o zasnivanju novog proizvodnog ciklusa u 2020/21. godini Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, koju je usvojila Vlada RS na posljednjoj sjednici. Prema procjenama Resora za pružanje stručnih usluga u ministarstvu i Poljoprivrednog instituta RS, ove jeseni biće zasijano ukupno 64.696 hektara.
– U poređenju sa istim periodom prošle godine, obim jesenje sjetve je u tekućoj godini manji za oko šest odsto. Ovo smanjenje se odnosi na površine pod pšenicom, dok su površine pod uljanim kulturama povećane za oko 33 odsto. Najveće površine će biti zasijane u Semberiji, zatim Posavini i u Lijevče polju, što je uobičajeno kada je u pitanju ovaj sektor poljoprivredne proizvodnje – istakli su u resornom ministarstvu.
Dodali su da se, uz navedeni obim sjetve i ostvarene prosječne višegodišnje prinose ozimih kultura, procjenjuje obim proizvodnje roda 2021. godine od oko 282.080 tona i vrijednost proizvodnje od oko 89,569 miliona KM.
U poređenju sa prošlom godinom, istakli su u ministarstvu, agrotehnički i vremenski uslovi za odvijanje sjetve su optimalni, vlažnost zemljišta je zadovoljavajuća, što je rezultat optimalne količine padavina u prvoj polovini oktobra kada je započela sjetva ozimih kultura.
– Analizom tekućih cijena repromaterijala, sjetva ozimih kultura u tekućoj godini biće nešto jeftinija u odnosu na prethodnu godinu, zahvaljujući nižim troškovima sirovina – istakli su u Ministarstvu i dodali da su cijene repromaterijala niže, osim dizela, koji je skuplji za oko šest odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Na osnovu procjene stanja i uslova za realizaciju plana jesenje sjetve u 2020. godini, Ministarstvo poljoprivrede utvrdilo je mjere podrške za zasnivanje novog proizvodnog ciklusa. Između ostalog, nastaviće se redovne isplate podsticaja, a ratari mogu da računaju i na regres za dizel gorivo u visini 0,60 KM po litru, kao i podsticaj za proizvodnju merkantilne pšenice u visini od 300 KM po hektaru.
Neće izostati, kažu u ministarstvu, ni podrška investicijama za nabavku poljoprivredne mehanizacije, izgradnji sistema za navodnjavanje, kao i investicijama u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, te obrtna sredstva u vidu namjenskih zajmova IRB RS za zasnivanje novog proizvodnog ciklusa.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković istakao je da je jesenja sjetva u punom jeku.
– Ratari su na njivama širom Srpske. Uglavnom beru kukuruz, kako bi posijali pšenicu, dok su sojišta i druge površine davno zasijane – kazao je Marinković. Dodao je da je slaba cijena žitarica u vrijeme skidanja, pa i kasnije, glavni razlog što ratari siju sve manje pšenice.
Osim toga, ratari, kaže, nemaju mogućnosti skladištenja i onda kada poskidaju urod i prođe određeno vrijeme cijene skoče a nakupci i trgovci najviše profitiraju. Zbog toga je, ističe Marinković, povećano interesovanje za uljarice, koje su isplativije. Kad je u pitanju kukuruz, kaže, da su prinosi ove godine solidni, nešto iznad višegodišnjeg prosjeka. Glas Srpske
